Postoji li i kakav je utjecaj brodogradilišta Uljanik na supkulturnu scenu u Puli, pitanje je s kojim je u znanstveno istraživanje krenuo Andrew Hodges, Britanac koji je u Pulu došao u ožujku i ostat će do srpnja, kada bi nam trebao otkriti do kakvih je saznanja došao u svom radu.

Hodges trenutno radi na Leibniz-Institutu za studije istočne i jugoistočne Europe u Regensburgu, u Njemačkoj.

Njegovo istraživanje je tek dio šire priče.

Uz njega su u Pulu stigli i povjesničari koji proučavaju radne odnose i značenje Uljanika od '80-ih nadalje, odnosno od kasnog socijalizma, do rata i prelaska na kapitalizam.

Hodges, inače, već deset godina živi u Hrvatskoj, radio je na zagrebačkom Institutu za etnologiju i folkloristiku. Doktor je znanosti, socijalni antropolog. U svojoj se dosadašnjoj karijeri bavio i istraživanjem navijačkih skupina u Hrvatskoj, a knjiga o zagrebačkoj navijačkoj sceni izlazi ovo ljeto. Logično je, stoga, što je dolaskom u Pulu odmah počeo ići na utakmice s Demonima, navijačima Istre 1961, koji će ujedno biti i dio trenutnog istraživanja o Uljaniku.

Huligani i sport

- S Demonima sam već bio na pet domaćih utakmica i na tri gostovanja. No, ne pišem o njima, ne istražujem ih kao navijačku skupinu, ali me zanimaju kroz prizmu Uljanika.

Naravno, ima ljudi koji su pripadnici Demona, a koji rade u Uljaniku. Zanima me Uljanik u širem kontekstu, njegov utjecaj na grad. Pratit ću dok sam ovdje i festival Monteparadiso i pulsku punk priču te vidjeti ima li i ta scena poveznice s Uljanikom. Volio bih razgovarati i s članovima nekadašnje grupe KUD Idijoti. Očigledno postoji veza, ali tek sam na početku projekta.

- Pula ima neobično jaku supkulturnu scenu s obzirom na njenu veličinu.

- Zato mi je posebno zanimljiva i zbog toga sam i htio sudjelovati u ovom projektu. Osjećam se kao kod kuće kad se bavim supkulturom. Akademska literatura, kad se bavi supkulturom, spominje samo ljude koji pripadaju određenoj skupini, a ne bavi se širim kontekstom njihovih života van te supkulture. Uljanik mi je zanimljiv jer mogu dobiti širi uvid u to kako ljudi žive, ne samo u supkulturi, nego kroz prizmu grada. U socijalizmu je ta tvrtka imala puno veće značenje nego što su uglavnom imale tvrtke na zapadu, tu se nije radilo samo za plaće, nego se radnicima omogućavao organizirani odlazak na odmor. Brodogradnja je zanimljiva i jer ima puno popratne industrije, jaki utjecaj na grad.

- Kako objašnjavate taj fenomen da upravo u industrijskim gradovima, a Pula, ako ni zbog čega drugoga onda zbog Uljanika, spada u tu kategoriju, postoji jaka supkulturna scena? Postoji li poveznica?

- Vjerujem da postoji, iako do sada nisam o njoj razmišljao. Odrastao sam u Manchesteru koji je izrazito industrijski grad. U njemu je supkulturna scena također vrlo jaka.

(Razgovarao Bojan ŽIŽOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU