Uobičajena ljetna gužva u središtu Pule (Snimio Duško Marušić Čiči)
Turizam je nezaobilazna tema ljetnih mjeseci, statistike o dolascima, noćenjima, potrošnji i posjećenosti spomenika i sličnih mjesta, sveprisutne su. No zašto turisti dolaze u Pulu, što traže, koji su im dojmovi i koji odnos Puljani imaju s njima? Tražeći odgovore na ta i druga pitanja, zaputili smo se na teren.
Mnogim Puležanima, jedna od glavnih jutarnjih destinacija još od 1903. godine kad je izgrađena, je Markat, gradska tržnica. U našem pohođenju tržnice, nije nedostajalo niti turista, koji su, možda više vođeni znatiželjom da posjete pitoresknu tržnicu, nego da se opskrbe dnevnom dozom voća i povrća.
- Hodaju kao muhe bez glave, ispričala nam je o avanturama turista na tržnici jedna od štanderica te šaljivo nadodala da se zna dogoditi da pred njezin štand zastane neki par, žena se zaputi prema štandu, a muž ju odvuče, uz napomenu da je skupo. Šaljivo je nadodala da je nedavno grupa engleskih turista zatražila kušati selekciju njenog voća, a na kraju, od svega, kupili su jednu naranču.
- Gledaju više oni cijene nego naši, složile su se naša štanderica i njezina kolegica sa susjednog štanda, koja pak kaže da su turisti zahtjevni, i da bi "sve po 2 eura". Turisti nisu bili izrazito razgovorljivi na tržnici, a oni koji jesu su zapravo potvrdili tezu da je tržnica "preskupa."
Svi štanderi s kojima smo razgovarali i naše najrazgovorljivije sugovornice, zaključili su da su "naši puno bolji kupci", no da svejedno "prema njima (turistima) trebamo biti nasmiješeni unatoč situaciji", te da zapravo, one njima ne zamjeraju ništa. Za lošu posjećenost krive nedostupnost parkinga oko tržnice, i upozoravaju na prijetnju koja je sve vidljivija u današnjici, a to su zloglasni električni romobili. Ispričale su dvije situacije u kojima su se vozači tih prometala, naši i strani, zabili u štandere i uzrokovali ozljede!
S nemalom dozom opreza, zaputili smo se na sljedeću destinaciju tipičnog pulskog jutra, a to je šetnja po starom gradu. Ondje smo susreli dvije simpatične mlade gospođice iz Ljubljane. Pitali smo ih što ih je dovelo u Pulu, i što im se ovdje sviđa ili ne sviđa, a one, unatoč mladosti, dolaze ovdje svake godine i uvijek se rado vraćaju.
Ono što im se sviđa je dostupnost plaža, priroda i mir. Jedna od njih je rekla da je razlog za njen dolazak ovdje to što je "Mediteran dio njene duše". Nisu navele nijedan problem, ali su napomenule da su ovdje i turistički djelatnici i domaći općenito ljubazni i nenametljivi. Turist iz Švicarske je pak rekao da mu se Pula sviđa jer je "uredna i mirna, a ljudi otvoreni", i začudo smatra da je mentalitet zapravo sličan onom švicarskom.
- Živi i pusti živjeti, odgovorio je u odlasku.
Štorija od turisti Pula (Snimio Ian Tataj)
Posjetili smo jednu od starijih pulskih slastičarnici i pričali s vlasnikom, čovjekom dugogodišnjeg iskustva u tom poslu. On je napomenuo da je glavni sastojak komunikacije s turistima vedrina i obzirnost, pružiti ljudima odmor bez stresa, ali također da tome postoje granice.
- Ponekad nas gledaju s visoka, pa ih treba malo spustiti na zemlju, na fin način, ali se treba znati postaviti, kaže nam.
Pri izlasku iz starog grada kroz Zlatna Vrata, zastali smo i u optici, mjestu u kojem, reklo bi se, nema puno kontakta s turistima. Međutim, djelatnice su ispravile taj navod, i rekle da zapravo turisti ondje često dođu, i to da bi kupili bitan artikl - sunčane naočale.
Za kraj, popričali smo s dvoje Puljana. Njihov dojam o turizmu i razvoju Pule je da je ove godine manje ljudi nego prije, kada "bi se s turistima gurali za prolaz po Prvomajskoj", ali vide stalan napredak od davne 2000. godine kada su se ovdje doselili. Njihova je želja da Pula bude grad gdje se može živjeti cijelu godinu, i pripisuju boljitak prisutnosti studenata, i turista.
Nismo mogli ne zastati vidjevši da se dvoje glazbenika s jako rijetkim tradicionalnim instrumentima (mandola i ciaramella), priprema za ulični nastup. Fabio i Sara iz Verone, rado su pročavrljali o svojim dosadašnjim iskustvima u Puli i Istri, koju su pohodili više puta. Zainteresirani za posjete povijesnih lokaliteta i tradicijskih mjesta, najfascinantnije im je vidjeti sinkretizam kultura i jezika koji se u Puli miješaju.
- Postoje ljudi ovdje koji desetak minuta pričaju na talijanskom, a potom se samo prebace na hrvatski jezik, kao da je najnormalnija stvar. U Italiji takvog bilingvizma nema, tvrde. Među najzanimljivijim mjestima u Puli su im željeznički kolodvor, tržnica gdje su stare oštarije, i stari grad općenito. Među zanimljivostima koje su naveli, kažu da su iznenađeni činjenicom da na našem jeziku i dijalektu postoji više naziva za opisati bratiće i prijatelje. Za kraj, rekli su da im se svaki put kad dođu u Pulu, grad im se čini sve ljepšim. Problema, dosad nisu nikad imali.
Fabio i Sara iz Verone na pulske ulice donijeli su rijetke tradicionalne instrumente mandrolu i ciaramellu (Snimio Ian Tataj)