NAJNOVIJE


PREDSTAVLJENA KNJIGA MATE KRIZMANA 

"ISTRA OD TALIJANSKE OKUPACIJE 1918. DO LONDONSKOG MEMORANDUMA 1954." Djelo koje povezuje povijest i današnje procese


U povodu Međunarodnog dana arhiva u pazinskom Državnom arhivu (DAPA) predstavljena je knjiga "Istra od talijanske okupacije 1918. do londonskog memoranduma 1954." pokojnog mr. sc. Mate Krizmana. Knjiga je objavljena u nakladi Matice hrvatske Pazin, a iako DAPA nije sudjelovao u realizaciji ovog projekta, autor je godinama istraživao u ovom koristeći fondove koji su pohranjeni u ovoj ustanovi, rekao je uvodeći u program dr. sc. Elvis Orbanić, ravnatelja DAPA. Osim u pazinskom Arhivu Krizman je istraživao u arhivima u Rijeci, Zgrebu i Beogradu, rekao je Orbnić, zaključivši kako ova knjiga zorno pokazuje važnost arhivskog gradiva za povijesna istraživanja.

Nakon što je David Ivić iz Matice hrvatske, koji je likovno opremio i grafički uredio, ovu knjigu pročitao bogat Krizmanov životni put okončan u studenom 2015., urednik dr. sc. Željko Mrak predstavio je knjigu koja kroz četiri poglavlja govori o turbulentnom razdoblju istarske povijesti u prvoj polovici 20. stoljeća. Prvo poglavlje posvećeno je razdoblju od okupacije Istre 1918. do kapitulacije Italije 1943. U drugom poglavlju govori se o razdoblju od kapitulacije do oslobođenja i završetka Drugog svjetskog rata 1945. Treće je poglavlje posvećeno razdoblju Vojne uprave od 1945. do 1947., a posljednje, četvrto poglavlje govori o razdoblju do Londonskog memoranduma od 1947. do 1954. godine.

-Neobično je predstavljati knjigu bez autora, tim više što me s Matom Krizmanom vežu lijepi trenuci i razgovori o povijesti Istre, napomenuo je recenzent dr. sc. Darko Dukovski. Ovo je, dodao je, jedna od interpretacija. Neki se mogu i ne moraju složiti s onom što je Krizman pisao, međutim sve je pokušao argumentirati i biti povjesničar. Iako je po vokaciji politolog pokazao je da može razumjeti metode povijesne znanosti i da će mnogi biti zadovoljni čitanjem ove knjige jer predstavlja više od sagledavanja političke povijesti Istre, jer pojašnjava gospodarske i društvene probleme Istre u istraživanom razdoblju.

Istarski Hrvati su se nakon Prvog svjetskog rada nadali kako će s Hrvatima, Srbina i Slovencima ući u zajedničku državu koja bi okončala njihova dugogodišnja htijenja da se sjedine s maticom zemljom. Ali talijanska je aneksija bila je veliko razočaranje, a već u prvom poglavlju Krizman opisuje probleme denacionalizacije i dekulturacije istarskih Hrvata. Uz to s dolaskom fašizma počinje i fašizacija društva po čemu je Istra također specifična u odnosu na druge krajeve tadašnje Italije.

-Ti su se procesi događali na težak i brutalan način. Krizman je duboko razumijevao ono što piše povezujući mentalitet ljudi i povijesne događaje, a to je ono što je mnogim povjesničarima koji su pisali povijest Istre bilo najteže, rekao je Dukovski.

Nakon Dugog svjetskog rata Istra koja je doživjela nacionalnu integraciju, ali trebalo je nakon toga još neko vrijeme da se vrati nacionalni identitet i dovrši sjedinjen Istre s maticom zemljom. To su procesi koje je Krizman pratio najprije između dva svjetska rata i nakon Drugog svjetskog rata. Pratio ih u društvenom smislu, ali prati i događanja u gospodarskom smislu. To je, kaže Dukovski, novima jer se prije s fašizmom vezivao proces dekadencije gospodarstva, ali Krizman je shvatio da bilo koji režim doprinosi gospodarskom razvoju, pa tako piše ugljenokopima, boksitu, infrastrukturi i javnim radovima.

-To su stvari koje su Istru modernizirane bez obzira na političke predznake. Krizman je ostao vjeran svojoj struci i zato je politička povijest u ovom djelu dominantna, poručuje Dukovski, dodajući kako je autor do kraja odigrao poštenu znanstvenu ulogu jer je napisao ono što je mogao argumentirati, a ono što je ostalo iza njegova domašaja nije komentirao niti se bavio predskazanjima. Pošteno je, kaže recenzent, odradio svoj posao dotičući se i osjetljivih tema poput fojbi, ili Golog otoka koje je povezao s egzudusima iz 1943. i nakon rata. Zaključujući kako Krizmanove misli mogu uzeti kao elementi na koje se mogu povezati povijesni i današnji događaji i procesi. (M. RIMANIĆ)