Kako je izvijestio Tanjug, prema odluci ponovljene sjednice skupština republičkog SIZ-a potrošača električne energije, potrošači električne energije u SR Hrvatskoj (zbilja je star tekst), trebali su uskoro plaćati struju za 25 posto skuplje. »Svoju suglasnost na odluku o povećanju cijena struje za 25 posto treba još da da Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske«, stoji na naslovnici Glasa Istre od 30. srpnja 1980. godine.

Uvijek se rado vraćam tim godinama, »jer osamdesete su bile godine«, kako kaže pjesma, a nerijetko su vijesti aktualne i nakon četiri desetljeća. »Uvažavajući ozbiljnost ekonomskog položaja elektroprivrede, delegati Republičkog SIZ-a potrošača električne energije su danas, prihvaćajući poskupljenje struje, ujedno izrazili zahtjev da se sredstva dobivena tim povećanjem cijena upotrijebe isključivo za nadoknadu uvećanih materijalnih troškova elektroprivrede, uzrokovanih prije svega povećanjem cijena energetskih goriva«, piše u tekstu. Dakle, uvećani materijalni troškovi, povećane cijena goriva, poskupljenje struje... poznato?

Tito je rekao

Nekako se, nakon aktualnih državnih matura na kojima se pišu eseji, nadovezala tema referata. Jedan koji je pročitan na održanom kongresu SKJ (naputak za mlađe čitatelje - čitaj: es-ka-ju, ili u prijevodu Saveza komunista Jugoslavije) objavljen je u ovom broju pod naslovom »Tito je rekao«. S podnaslovom »Snaga Jugoslavije« ovaj tekst donosi nadahnutu viziju bivše SFRJ, a neke od poetičnih Titovih citata donosimo u nastavku: »Snaga Jugoslavije je u herojstvu i čvrstini njenih naroda i narodnosti, koji su se kalili kroz historiju i izdržali probu u najvećem iskušenju velikog oslobodilačkog rata. Snaga je u njihovom jedinstvu i svijesti da je to jedinstvo u današnjem svijetu - u kome još sila nije ustuknula pred razumom - uslov ne samo prosperiteta, nego i golog opstanka. Snaga je u opštenarodnoj obrani čiju udarnu moć čini Jugoslavenska narodna armija u kojoj se na jedinstven način prožimaju idejno-moralna čvrstina, borbena osposobljenost i savremena opremljenost«, samo su neki od niza citata navedenog referata Josipa Broza.

U cijeloj toj priči, u kojoj će mnogi iščitati što im je srcu drago, meni su u prvi mah sinule one loše napravljene tetovaže tipa ‘JNA, 1975, PANČEVO’. I još jedna asocijacija na spomen te armije, koja se dogodila desetljeće kasnije.

Ljetne muke

Sada, nakon što smo otrli suze s uzdahom, idemo na stranice pulske kronike. A kad tamo - naslov »Opet smeće na rivi«. Bilješka potpisana inicijalima N. T., iako govori o smeću, odaje nesumnjivu težnju autora prema pjesničkom izričaju. (Baš neki poetski broj, nema što!) Kaže ovako: »Ljeta prolaze i ne ponavljaju se (već mi je srce zadrhtalo, op. n.), ali se zato ponavljaju neke ljetne boljke Pule, osobito kada je riječ o čistoći«, stoji na početku bilješke. (Iskreno, piše »čitsoći«, ali nisam htjela ubaciti tipfeler u ovako nježnu najavu.) Dalje se spominje da građanima Pule bode oči hrpa otpadaka kraj benzinske pumpe na rivi, prekoputa Lučke kapetanije. »Otpatke su ostavili nautički turisti i već danima ondje je hrpa plastičnih vrećica punih smeća po koje nitko ne dolazi«, piše. Autor N. T., doduše, ne pojašnjava na koja je pritom mislio: trebaju li se nautički turisti vratiti po vreće smeća, ili tada aktualno komunalno poduzeće? Na kraju zaključuje tek da takav nemar »sigurno ne pridonosi turizmu za čiji procvat navijaju svi planovi razvoja komune«. Eto, očito su jako navijali...

Kad smo već u mjesecu kada turizam cvijeta (unatoč onima koji se trenutno žale na lošu sezonu, barem je više turista nego u veljači), i 1980. je evidentno bio sjajan dan u Umagu. Uz nadnaslov Puno pozdrava iz »Stella Maris« i naslov ‘Ovdje je zaista divno’, tekst na zanimljiv način opisuje doživljaj ovoga mjesta. »Autokamp čudnog imena, ali divnih resursa - »Stella Maris« nadomak Umaga - ovih dana je Evropa u malom: turisti iz unutrašnjosti kontinenta zauzeli su ga na juriš i ne napuštaju ga«, stoji u tekstu. A upravo krajem srpnja 2006. u Stella Marisu uz uzvik »juriš« održao je koncert Goran Bregović sa svojim Orkestrom za vjenčanja i sprovode. Eto kakvi su se to vizionarski izrazi nalazili u tekstovima Glasa Istre tih davnih godina. I nastavak teksta je jednako zanimljiv: »Premda raspolaže s 3.300 kamp mjesta, on ugošćava masu turista čiji broj nije uputno navesti već valja samo reći - kamp je pun zadovoljnih gostiju. (...) I svrha je pogođena: turisti su se razbaškarili. I ne zaviruju više jedan drugome u lonac«, stoji u tekstu.

Redukcija vode

I jedna vijest karakteristična za ljeto, a iznimno česta u osamdesetima. Ovaj put radi se o naslovu ‘Djelomična redukcija vode’ i tekstu koji se odnosi na dijelove Rijeke i Opatije. »Od srijede, 30. srpnja na pojedinim dijelovima općine Opatija i Rijeke obustavljat će se do daljnjega svakim danom isporuka vode od 19 do 5 sati ujutro«, stoji u tekstu u kojemu se dodaje da će područja obuhvaćena redukcijom vode biti Klana, Škalnica, Čikovići, Trinajstići, Spinčići, Matulji, Ičići i Gornji Ičići. Između ostaloga, mole se potrošači na područjima zahvaćenima redukacijom da »kod dolaska vode ne stvaraju velike zalihe da ne bi došlo do umanjenja efekata redukcije, što bi neminovno izazvalo pooštrenje mjera i postepeno proširenje redukcije«.

Traže se pripravnici za proučavanje Istre

I, za kraj, jedan zanimljiv natječaj za posao. Riječ je o natječaju koji je raspisao Istraživački centar Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, a posao se tražio u Odjelu za društvene znanosti zavoda za povijesne i društvene znanosti Rijeka. Na natječaju su se tražila »dva asistenta pripravnika za proučavanje Istre u 19. i 20. stoljeću«, a uvjeti su bili završen filozofski, pravni ili ekonomski fakultet, znanje talijanskog i njemačkog ili engleskog jezika.

Kad pogledamo doba današnjih internet heroja, jasno je da su svi od reda proučili povijest Istre. No, svakako znanjem, a još više kulturom, jako daleko od filozofskog, pravnog ili ekonomskog fakulteta.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke