Ilustracija (Pexels)
Ove godine središnje banke eurosustava moraju plaćati ogromne novce poslovnim bankama na osnovu kamata, jer su ključne kamatne stope sve više, a među njima je i ECB-ov tzv. deposit facility rate, kao stopa po kojoj se ukamaćuje višak likvidnosti koji poslovne banke drže kod središnjih. Stoga je ovo godina rekordnih dobiti poslovnih banaka, o čemu svjedoče već i neki recentni polugodišnji rezultati većih hrvatskih banaka, ali vjerojatno i godina velikih minusa središnjih banaka, koje bi iz tog razloga, ali i još nekih, mogle iskazati gubitak. ECB je ovaj tjedan i dodatno povećao, za novih 0,25 postotnih bodova, svoje ključne stope, koje sada redom iznose 4,25 posto, 4,50 posto i 3,75 posto (ova zadnja je »deposit facility«), pa su banke dodatno privučene da drže novac neiskorišten kod središnjih banaka, jer bez rizika ostvaruju značajan prinos, višestruko veći od onog kojim npr. nagrađuju svoje štediše. Na ovakvoj monetarnoj politici visokih kamata, koja je naravno usmjerena na suzbijanje inflacije, profitiraju dakle poslovne banke, a gube krajnji korisnici kredita, tvrtke i građani, koji plaćaju više kamate za pozajmice i teže do njih dolaze, no očito i sustav središnjih banaka »trpi« pod teretom koji si je, uvjetno rečeno, sam zadao.
Hrvatsku narodnu banku smo propitali kako trenutno posluje ECB te ostale banke eurosustava, uključujući i HNB, s obzirom na ovu situaciju da moraju isplaćivati ogromna sredstva privatnim bankama. Također nas je zanimalo što uopće znači da središnja banka posluje s gubitkom, može li bankrotirati, i je li to uopće važno i zašto sa stajališta građana, ali i monetarnog sustava.
Iz HNB-a su odgovorili da je eurosustav, odnosno Europska središnja banka uključujući nacionalne središnje banke europodručja, u proteklih deset godina, od 2012. do 2021., ostvarivao stabilan tijek dobiti što je rezultiralo kumulativnom dobiti od oko 300 milijardi eura.