NAJNOVIJE


U IZVEDBI GLAZBENIKA IZ HRVATSKE, SLOVENIJE I ITALIJE

"Carmina Burana" upriličena u  vinkuranskom kamenolomu


Rijetko viđeni interes vladao je za izvedbu "Carmine Burane", čuvenog djela Carla Orffa koji je upriličen u srijedu navečer u vinkuranskome kamenolomu Cavae Romanae. Gledalište je prošireno na čak 1.300 mjesta, a događaj je danima unaprijed bio rasprodan.

Vinkuranski kamenolom već se ranijih godina pokazao kao izvrsna pozornica za razna događanja, ali ovoga puta, snažna, moćna i dojmljiva izvedba poznatog djela zvučala je zbilja sjajno.

Satiričke pjesme

Radi se o bestidnim i satiričkim pjesmama napisanim u 11. ili 12. stoljeću na latinskom jeziku. Pjesme su napisali Golijardi, grupa klerika u Zapadnoj Europi koji su pisali satiričnu poeziju. Njome su kritizirali, na šaljivi način, tadašnji crkveni ustroj. Kolekcija pjesama pronađena početkom 19. stoljeća i uz "Carminu Cantabrigiensiomu", "Carmina Burana" je najznačajnija zbirka vagabundskog pjesništva. Dvadeset i četiri pjesme iz "Carmine Burane" 1936. godine uglazbljuje njemački skladatelj Carl Orff.

Sjajan spektakl priredili su Filarmonici Friulani iz Udina, Zbor Slovenske filharmonije iz Ljubljane, Zbor Glazbene škole "Vinko Vodopivac" iz Ajdovščine i Zbor Jeka Primorja iz Rijeke. Solisti su bili Antonella Malis, Alessandro Cortello i Lucas Somoza Osterc, a nastupio je i pulski glazbenik i glazbeni pedagog Vedran Vojnić, inače profesor u pulskoj glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova te njegovi učenici: Dora Vojnić – bivša učenica udaraljki, Davorin Grgić, koji je maturirao udaraljke ove godine u lipnju, kao i Andrija Bošnjaković, učenik udaraljki u pulskoj glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova. Dirigent je Igor Vlajnić, a organizator Turistička zajednica općine Medulin.

Kada je riječ o solistima, Malis je već nastupila u ovome prostoru prošle godine, kao uostalom i Cortello, a Somoza Osterc, operni pjevač iz Argentine sudjelovao je nedavno u koncertnom ciklusu Pulski umjetnici Puli zajedno s pijanistom Vladimirom Mlinarićem. Malis je česta gošća i Medulinskog koncertnog ljeta, a prije nekoliko godina nastupila je i na festivalu komorne glazbe Poluotok radosti. Što se tiče učenika pulske glazbene škole, svi su oni višestruko nagrađivani, dobitnici nagrada i priznanja.

O Fortuna

Ova scenska kantata izvedena je prvi put 1937. godine u Frankfurtu, a već je postala legendarna tadašnja Orffova izjava, da sve što je učinio prije "Carmine Burane" može biti uništeno, jer je nevažno. Orff dajući ovu izjavu nije znao da će njegova kompozicija postati temeljni komad klasičnog repertoara, kao ni da će danas najpoznatija kompozicija ove kantate "O Fortuna" kojom Carmina Burana počinje i završava postati jedna od najpoznatijih pjesama koja se često koristi u filmovima i predstavama.

Gotovo ništa nije nam poznato o autorima Carmine Burane. Samo se nekolicina pjesama s relativnom sigurnošću mogu pripisati određenim autorima, kao što su Hugh Primas od Orleansa, Walter od Chatillona i Breton Petrus od Bloisa. Zanimljivo je istaknuti da mnoge pjesme inspiraciju pronalaze u radovima klasičnih autora poput Ovidija, Horacija, Juvenala i Ausoniusa.

Tekstovi su bili napisani prvenstveno srednjovjekovnim latinskim, dok nekolicinu tekstova krasi srednjo-visoki njemački. Usto, nešto pjesama ispisano je staro-francuskim ili provansalskim te makaronskim, odnosno mješavinom latinskog i njemačkog ili pučkim francuskim.

Pozornicu i gledalište s tribinama postavila je tvrtka Ghia Staff iz Pazina. Za rasvjetu i kabliranje brinula je DD-elektroakustika iz Vabrige, a budući da u kamenolomu još nema električnog priključka osiguran je tihi agregat, a za taj dio posla angažiran je Motortech Consulting iz Pule.

"Carmina Burana" uvijek je vrlo rado izvođeno djelo na europskim i svjetskim pozornicama, a s raznim ansamblima izvođena je i godinama unazad u pulskoj Areni. Tako je primjerice 2005. godine upriličena plesna izvedba ove predstave u izvedbi Carskog ruskog baleta Taranda, a 2002. godine upriličena je u izvedbi Akademskog zbora "Ivan Goran-Kovačić", Ukrajinskog

državnog simfonijskog orkestra i solista pod ravnanjem Saše Britvića, a ta je scenska kantata u Areni upriličena i 1998. godine. Godinu ranije to su djelo uprizorili Orkestar INK-a Pula, članovi Zagrebačke filharmonije, Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić", balet HNK-a iz Zagreba i solisti.

Izvedba je ispraćena ovacijama oduševljene publike, tako da su izvođači za bis ponovno izveli "O Fortuna". Premda ljetna noć više nije bila topla kao prethodnih dana, to nije umanjilo doživljaj ove ljetne čarolije u kamenolomu, koji se pokazao kao vrlo inspirativna i sugestivna pozornica za ovu scensku kantatu.

Upravo tajnovitost, mističnost, epski ugođaj prisutan u ovome djelu čuvenoga Carla Orffa daju onu posebnu draž izvedbi, koja traži nadahnuti i predani nastup, ujednačenost, a što su sudionici i postigli.

Često izvođeni dijelovi ove proslavljene kantate dobro su poznati poklonicima ozbiljne glazbe. Bila je izražena i visoka razina raspjevanosti zbora i i njegova uvježbanost. (Vanesa BEGIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter