Glas Istre
Četvrtak
30.03.2017.
Pula
Vrijeme po gradovima u Istri
30.03
EPA

Neandertalci se prije 50.000 godina koristili 'aspirinom' i 'penicilinom'

Objavljeno: 09.03.2017 | 14:14 Zadnja izmjena: 09.03.2017 | 14:14 0 komentara

U doba neandertalaca dentalna medicina, naravno, nije postojala. Ali novo istraživanje pokazuje da su drevni ljudski rođaci imali rješenje za zubobolju - aspirin, a možda čak i penicilin. 

Do tog su otkrića australski znanstvenici došli genetskom analizom zubnog plaka s ostataka četiriju neandertalaca iz špilja u Belgiji i Španjolskoj. 

Uzorci su bili stari između 42.000 i 50.000 godina. 

Voditeljica istraživanja Laura Weyrich sa sveučilišta u Adelaideu rekla je da je DNK analiza plaka znastvenicima otvorila čitav niz informacija. 

"Dentalni plak sadrži mikroorganizme koji su živjeli u ustima i patogene iz respiratornog i gastrointestinalnog trakta", napisala je u časopisu Nature. 

A pošto sadrži i djeliće hrane, plak predstavlja jedinstveni prozor u način života neandertalaca, od toga što su jeli i kakvog su bili zdravlja do informacija kako su se koristili svojim okolišem. 

Jedna od najvažnijih spoznaja otkrivena je u čeljusti neandertalca iz španjolske špilje El Sidron. 

"Mučio ga je dentalni apsces, koji je vidljiv na njegovoj vilici", rekao je australski znanstvenik Alan Cooper. 

"Plak nam je otkrio i da je imao crijevne parazite koji uzrokuju akutnu dijareju, što znači da je bio prilično bolestan", dodao je. 

"Ali nam je DNK analiza otkrila i neočekivano, rekao je Cooper. Taj neandertalac jeo je bijelu topolu, koja sadrži salicilnu kiselinu (aktivni sastojak aspirina)", kazao je. 

"Još zanimljivije, pronašli smo i tragove prirodne antibiotske plijesni (penicilin)", naglasio je. 

Otkrića upućuju na to da je "neandertalac imao dobro znanje o ljekovitim biljkama i njihovim protuupalnim i analgetskim sastojcima i da se sam liječio", naglasio je Cooper. 

"Upotreba penicilina 40.000 tisuća godina prije Alexandera Fleminga bila bi nevjerojatna. I zasigurno je suprotna našem popularnom simplificiranom gledanju na našu drevnu rodbinu", kazao je Cooper. 

Otkrili su također da se prehrana neandertalaca mijenjala ovisno o lokaciji. Oni pronađeni u Belgiji jeli su meso danas izumrlog vunastog nosoroga i divljih ovaca, a kao 'prilog' divlje gljive. 

Oni u Španjolskoj su, izgleda, bili vegetarijanci jer nisu pronađeni tragovi konzumacije mesa nego im se prehrana sastojala od pinjola, gljiva, mahovine i kore drveća.

(Hina)



Novosti
PulaIstra
CrnaKronika
Sport
Kultura
Mozaik