Grčka vlada odlučno protiv mjera štednje

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Šaljući konfliktne poruke, nova grčka ljevičarska vlada većinu je prvog tjedna na vlasti pokazivala odlučnost da brani tvrdo stajalište protiv mjera štednje od kojeg su strahovali međunarodni investitori i europski čelnici.

U manje od sedam dana, administracija premijera Aleksisa Ciprasa u Ateni zaustavila je nekoliko planiranih privatizacija, počela pregovore o mogućem otpisu duga, izazvala europske partnere oko sankcija protiv Rusije i zauzela tvrd stav u razgovorima s prvim čovjekom eurozone koji je posjetio Grčku nakon izbora prošle nedjelje. Atena je tjedan završila pomirljivim tonovima kada je Cipras nazvao predjednika Europske središnje banke i uvjerio ga da Grčka vlada želi dogovor s kreditorima.

No, tu je umjerenu poruku zasjenio niz poteza prošloga tjedna s ciljem ublažavanja dužničkog tereta koji su u samo tri dana doveli do pada rezervi u grčkim bankama od 40 posto. Ipak, idućih dana dogodit će se prvi, konkretni testovi kako se Grčka misli pozicionirati u EU-u, uključujući i prema zemljama koje plaćaju njezin dug od 240 milijardi eura. Ministar financija Janis Varufakis putuje u nedjelju u Pariz, u ponedjeljak u London, a u utorak u Rim. Cipras će se svome ministru priključiti u Rimu, a u srijedu će se susresti s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom. Prijem u europskim prijestolnicama mogao bi se pokazati puno hladnijim nego kod kuće gdje je Ciprasova Siriza uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 25. siječnja. Osobito u Parizu i Rimu posljednjih se dana na novu grčku vladu gleda s ogorčenjem.

"U redu je razgovarati o grčkom dugu, o olakšavanju tog tereta. Ali nije u redu opraštati taj dug, jer to znači prebacivanje tereta na francuske porezne obveznike", rekao je u četvrtak francuski ministar financija Michel Sapin. On je u nedjelju rekao kako za Grčku nema budućnosti izvan eurozone, ali da je legitimno da zemlja želi razgovarati o tome kako smanjiti teret duga. Analitičari kažu da bi se tvrda retorika mogla promijeniti kada se grčka vlada suoči s financijskom situacijom države. Siriza tvrdi da su devizne rezerve dovoljne za otplatu 3.5 milijardi eura kredita u veljači i ožujku, nakon kojih slijedi 1.5 milijarda glavnice i kamata u lipnju te iduće rate od 4.7 milijardi u srpnju i 3.6 milijardi u kolovozu.

"Koliki god bude trošak za javne financije, očekujem umjerenost", rekao je Dimitri Spiropoulos, profesor političkih znanosti na sveučilištu u Ateni. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter