Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz upozorio je jučer da je opasnost od propasti Europske unije realna. »Ako propadne Europska unija, neće propasti samo institucija, nego i ideja koja je omogućila izgradnju EU-a«, upozorio je Schulz i dodao da bi propast EU-a bio »historijski neuspjeh« za koji bi buduće generacije platile visoku cijenu.
U svom dramatičnom izlaganju na seminaru o budućnosti EU-a, koji je jučer završen u Europskom parlamentu u Bruxellesu, Schulz je upozorio da je ideja Europe na udaru populističkih političara i ideja o »neliberalnom društvu«, ukazujući na dramatične posljedice odlaska Velike Britanije, politički i gospodarski iznimno važne zemlje, iz EU-a. »Brexit će oslabiti EU, ali i Veliku Britaniju«, priznao je Schulz.
Kako bi dočarao dosadašnje uspjehe u izgradnji EU-a, Schulz je posegnuo za osobnim primjerom, usporedivši vlastiti život sa životom svojih roditelja, koji je bio pun odricanja, dok je on u svom životu imao više izbora, više novca i više blagostanja. »Sada je sve to dovedeno u pitanje«, upozorio je, pozivajući na obranu EU-a i borbu za spas europske ideje.
Kraj mandata
Schulz nije izravno odgovorio na novinarsko pitanje ostaje li u Europskom parlamentu ili će na njemačkim parlamentarnim izborima sljedeće godine biti kandidat socijaldemokrata za njemačkog kancelara. Naime, Schulzu uskoro istječe drugi mandat, no nije tajna da on želi ostati na svom položaju i treći mandat zaredom, iako je već i njegov drugi mandat rezultat političke trgovine vodećih političkih skupina u Europskom parlamentu nakon što je Schulz izgubio u utrci za položaj predsjednika Europske komisije 2014. godine. Mandat Europskog parlamenta traje pet godina, no predsjednički mandat traje dvije i pol godine, u skladu s dogovorom dviju vodećih političkih skupina, europskih pučana (EPP) i socijalista i demokrata (S&D), da se na vodećem položaju izmjenjuju te dvije skupine.
Inicijativa za ograničenje
Međutim, ovog se puta izbor novog predsjednika, koji je inače stvar formalnosti, zakomplicirao neuobičajenom Schulzovom željom da ostane na položaju i treći mandat zaredom, smatrajući da bi još jedan njegov mandat pridonio stabilnosti EU-a, što je osobito važno u ovim vremenima kriza i nestabilnosti. No, osim činjenice da je u njegovom mandatu Europski parlament postao mjesto suodlučivanja o svim ključnim europskim temama, Schulz ima još jedan argument: činjenicu da bi prepuštanjem čelnog mjesta u Europskom parlamentu EPP-u sve tri ključne pozicije u EU-u – položaji predsjednika Europskog parlamenta, Komisije i Europskog vijeća – pripali istoj političkoj opciji, pučanima, s obzirom na to da i šef komisije Jean-Claude Juncker i Vijeća Donald Tusk pripadaju EPP-u.
Iako je Schulz za svoju kandidaturu dobio potporu Junckera, u Europskom parlamentu nije malo onih koji misle da Schulz treba napustiti položaj, pa i među zastupnicima EPP-a. U tijeku je inicijativa kojom bi predsjednički mandat bio ograničen na najviše dva mandata, o čemu će se u Europskom parlamentu glasati u prosincu. U slučaju da takav prijedlog prođe, Schulz se neće moći ni kandidirati u siječnju sljedeće godine, kada će Europski parlament dobiti novog, ili starog, predsjednika.
Kandidati za predsjednika EP-a
Uz Schulza, među kandidatima za predsjednika Europskogi parlamenta spominju se imena Talijana Antonija Tajanija, Irkinje Mairead McGuinness, Francuza Alaina Lamassourea, Austrijanca Othmara Karasa, kao i Slovenca Alojza Peterlea, koji svi pripadaju EPP-u, iako nije isključeno da će se naposljetku kandidirati i bavarski konzervativac i šef njihova parlamentarnog kluba Manfred Weber, iako neki misle da bi bilo nepristojno da Nijemca Schulza zamijeni Nijemac Weber. (D. ROMAC)