Mnogi vlasnici starih kuća na selu ili pak neiskorištenog građevinskog zemljišta jedva su čekali nove poticaje za ruralni turizam iz EU-a. Na veliko su se obećavali veliki poticaji koje će biti puno lakše dobiti nego što je to bio slučaj iz pretpristupnih fondova EU-a prije nego što je Hrvatska ušla u tu zajednicu. Tada su se svi zainteresirani za seoski turizam, a u Istri se to većinom radilo o kućama za odmor i agroturizmima, prijavljivali na natječaj IPARD gdje su u drugom krugu dodijeljeni lijepi iznosi privatnim iznajmljivačima.
Međutim, nakon zadnjega natječaja IPARD-a, a to je bilo još 24. kolovoza 2012. godine, za ruralni turizam do današnjeg dana nije bilo niti jednog natječaja. Uvijek su se iznova najavljivali, ali od raspisivanja ništa. Mnogi su potencijalni investitori zbog toga potrošili novac na projektnu dokumentaciju koju su pripremali za te nikad objavljene natječaje.
Navodno, prvi sljedeći natječaji za ruralni turizam se očekuju u prvoj polovici iduće godine, međutim, pitanje je tko će se na njih uopće moći javiti. Kako nam pojašnjava Stevo Žufić, bivši istarski župan koji već niz godina ima svoju konzultantsku tvrtku za europske projekte u Poreču, uvjeti za nove natječaje iz Podmjera 6.4 i 6.2 za ruralni turizam su nikad stroži i od njegovih 400-tinjak interesenata možda ih desetak uopće udovolji strogim zahtjevima koje je propisala država za konkuriranje za te poticaje.
- Glavni uvjet za javljanje na natječaj je da potencijalni investitori budu članovi registriranog OPG-a, i to da je OPG registriran najmanje godinu dana prije javljanja na natječaj. Drugi uvjet je da to gospodarstvo treba premašivati ekonomsku veličinu od najmanje 2.000 eura što određuje poljoprivredni savjetnik na temelju određenih kriterija. To je ekonomski potencijal koji se može ostvariti na tom poljoprivrednom gospodarstvu. Također, investitor smije realizirati investiciju samo u onom gradu ili općini gdje ima registriran obrt, tako da će to biti problematično za one OPG-ove koji su na graničnim područjima. Time su htjeli reći da neće dozvoliti primjerice investitorima iz Poreča da investiraju u Tinjanu. A pozitivno je da se investira, kaže Žufić.
Dosad je za ruralni turizam na razini države iz IPARD-a isplaćeno 24,5 milijuna kuna. To je, kaže Žufić, minioran iznos u usporedbi s iznosima koje iz europskih fondova dobivaju primjerice neke velike poljoprivredne tvrtke gdje iznosi poticaja samo za jednu firmu premašuju ukupan iznos kojim se dosad poticao ruralni turizam.
- Jedna velika firma dobila je više novca nego sav ruralni turizam dosad Hrvatskoj. Ruralni se turizam u ove zadnje četiri godine trebao jače poticati, zaključio je Žufić. (B. BAN)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU