Predstavnici Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede u Bruxsellesu su koncem prošlog tjedna predstavili program korištenja sredstava iz Unije, tvrde naši izvori. Ne bi tu bilo ništa sporno kada se program ne bi odnosio na sredstva koja se trebaju utrošiti u ovoj godini. Riječ je o osam i pol milijuna eura koje Hrvatska može dobiti za ribarstvo. Kad se tome pribroje i novci iz državnog proračuna, koji moraju biti osigurani za istu namjenu, dolazimo do nemalih oko 12 milijuna eura.
Ribarski predstavnici s pravom negoduju i smatraju da je Uprava taj program trebala izraditi još na proljeće. Ali što je tu je, novac valja utrošiti. Naši izvori tvrde da je prijedlog da se on potroši na dvije stvari.
Navodno je šest milijuna eura rezervirano za privremeno ili stalno povlačenje zainteresiranih obrtnika i vlasnika tvrtki iz ribarstva, dok je druga polovica namijenjena marikulturi i preradi ribe. Ukoliko je to istina, pitanje je zašto se ništa ne ulaže u napredak i modernizaciju te gospodarske grane.
Ribare, međutim, ne muči samo, kako kažu, neučinkovita Uprava za ribarstvo. Već dugo upozoravaju da pregovori Hrvatske s Europskom unijom u poglavlju ribarstva nisu bili dobri, odnosno da se Hrvatska nije izborila za ono što je trebala. Planovi upravljanja, koje je Hrvatska već trebala usvojiti, EU još nije odobrila. Stalno ih vraća na doradu, a pitanje je hoće li se u dogledno vrijeme složiti s njima.
Sutra se u Zagrebu ponovo sastaje skupina koja je zadužena za izradu tih planova. Jedan od članova skupine, ujedno i predsjednik Ceha ribara Hrvatske Vladan Bojić, kaže nam da će vjerojatno pokušati odgovoriti na primjedbe EU-a, koja želi konkretne i detaljne podatke o ulovima i upotrebi alata, što u Hrvatskoj očito ne postoji. S druge strane, još je neizvjesno hoće li Unija pristati na neke izuzetke koje smo zatražili, poput veličine oka i visine pojedinih mreža.
No, mišljenje je ribarskih predstavnika da se Hrvatska za te izuzetke od onoga što je propisano Mediteranskom uredbom trebala izboriti u pregovorima.
Problema imaju i plivaričari. U Mediteranskoj se uredbi spominje visina njihovih mreža, koja bi trebala biti puno niža od one koju sada koriste. Bojić nam otkriva da su se protiv nižih mreža pobunili i Talijani te Slovenci.
Ni kočari nisu mirni. Njihova koordinacija je dogovorila sastanak u Ministarstvu, a tema će biti poskupljenje goriva i poticaji. Neke informacije govore da bi država i dalje mogla štititi cijenu od pet kuna za litru plavog dizela, odnosno ribarima nadoknađivati razliku u cijeni. Problem bi, međutim, mogao biti s potporama koje su se prestale isplaćivati ulaskom u EU. (B. ŽIŽOVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.