Prema istraživanju Ureda za ljudska prva i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, 49,9 posto ispitanih osjeća se diskriminirano na području rada i zapošljavanja. To je rečeno na današnjem okruglom stolu "Provođenje Zakona o suzbijanju diskriminacije u procesu rada i zapošljavanja'' u pulskom hotelu Riviera. Kako je rekla Biserka Momčinović iz Centra za građanske inicijative Poreč, cilj skupa je okupljanje aktera koji primjenom Zakona o suzbijanju diskriminacije doprinose jednakosti građana i građanki te podizanju javne svijesti o važnosti jednakog postupanja, bez obzira na različitosti.
Prema istraživanju koje je proveo zagrebački Institut "Ivo Pilar" s poslodavcima i nezaposlenima 2010. godine, a izložila ga je Lana Načinović iz Instituta za razvoj tržišta rada u Zagrebu, nezaposleni se najčešće osjećaju diskriminirani prema dobi, zatim zbog invaliditeta, dok na treće mjesto stavljaju spol. Kako je navela, osim zapošljavanja, istraživanje je pokazalo da diskriminacija postoji i kod napredovanja, osiguravanja jednakih plaća i beneficija te uvjeta rada i pristupa edukaciji. Načinović se osvrnula i na podatak da su posebno diskriminirani mladi, a da su gotovo svi na razgovoru za posao doživjeli pitanja poput onih o tome imaju li djecu, planiraju li obitelj, puše li, kojoj subkulturi pripadaju ili pak o roditeljima i gdje oni rade.
Teodora Matej iz Ureda pučkog pravobranitelja rekla je da Hrvatska na papiru ima savršen zakon za suzbijanje diskriminacije, ali da je zakon doista dobar onoliko koliko je prisutan na terenu.
- Možda ružno zvuči, no što više ljudi diskriminaciju bude prijavilo, to ćemo mi moći bolje odraditi svoj posao, rekla je Matej i dodala da su tu u cijeloj priči vrlo važni i sudovi. Podsjetila je i na slučaj dviju mladih Romkinja kojima nije dana mogućnost da praksu odrade u jednom frizerskom salonu. Ured je pokrenuo parnicu te dokazao da se radilo o diskriminaciji po nacionalnoj osnovi. (B. PETROVIĆ)