Sudeći prema istraživanju koje je na razini 28 hrvatskih bolnica proveo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), pulska Opća bolnica među lošijima je u Hrvatskoj.
Iako su bolničke ustanove bile podijeljene u četiri kategorije na konačnoj rang listi u koju su uključeni svi pokazatelji, Opća bolnica u Puli našla se gotovo na začelju, odnosno na 22. mjestu. Iza nje plasirali su se KBC Osijek, te opće bolnice u Zaboku, Ogulinu, Gospiću, Karlovcu i Kninu. Najboljom bolnicom u Hrvatskoj proglašena je Opća bolnica u Požegi.
Najviše pregleda po liječniku
HZZO je u prva tri kvartala 2014. godine pratio rad bolnica prema definiranom setu pokazatelja uspješnosti i kvalitete. Pulska se bolnica analizirala u kategoriji sa srodnim bolnicama, a to su opće bolnice Zadar, Dubrovnik, Varaždin Slavonski Brod i K.B. Sveti Duh. U Puli je 21,8 pacijent po postelji u promatranom razdoblju što je najniža stopa u odnosu na ostale bolnice. Pokazalo se i da pulska bolnica, uz zadarsku, ima i najvišu opću stopu smrtnosti (44,8), dok stopa u dubrovačkoj bolnici iznosi 22,2 posto. No pulska bolnica ima najviše obavljenih pregleda po jednom liječniku u odnosu na slične bolnice, pa tako na jednog liječnika otpada 287,7 pregleda, dok najnižu stopu ima Dubrovnik gdje u prosjeku jedan liječnik obradi 219,6 slučajeva.
Kada se gleda postotak liječenja u dnevnoj bolnici tu je Pula na začelju. Dok u OB Varaždin, postotak liječenja u dnevnoj bolnici iznosi 40,2 posto, u pulskoj 9,7 posto. Isti poredak je i kod broja slučajeva jednodnevne kirurgije zbog operacije sive mrene gdje je OB Varaždin na 40,2 posto, a u Puli taj postotak iznosi 9,7 posto.
U bolnicu se nije ulagalo
Za komentar takozvane top-liste hrvatskih bolnica pitali smo sanacijsku upraviteljicu dr. Irenu Hrstić. Ona pak veli da ovu rang listu treba sagledati kroz činjenicu da se u OB Pula nije ulagalo godinama.
- I to je jedina istina. Kako pružanje usluge može biti "kvalitetno" u uvjetima u kojima radimo. Ako svakodnevno morate premještati rodilje u krilo zgrade ovisno o tome puše li bura ili jugo, ako nakon kiša morate zatvarati bolesničke sobe s obzirom na to kroz koji krov je propustilo. Apsolutno stojim kod činjenice da naši zdravstveni radnici pružaju maksimalno moguću kvalitetnu skrb s obzirom na uvjete u kojima radimo, a pacijenti se liječe. Osobno sam zahvalna stanovnicima Istre što i dalje vjeruju u OB Pula, kazala je dr. Hrstić.
Istaknula je da se OB Pula prema rezultatima u prvih devet mjeseci našla na 14. mjestu od ukupno 20 općih bolnica. Po njenim riječima, uzeti kriteriji kvalitete odraz su kvalitete organizacije analiziranih bolnica i dostupnosti ostalih resursa u pojedinoj regiji.
- Primjerice, OB Pula je uz OB Dubrovnik jedina opća bolnica koja do sljedeće bolnice ima sto kilometara i više, dok sve ostale regije imaju više zdravstvenih ustanova, kazala je dr. Hrstić.
Komentirajući kriterije kojima se vodio HZZO, veli da je na loše rangiranje dominantno utjecao postotak jednodnevne kirurgije odnosno operacija mrene ali i ostalih kirurških postupaka koji se mogu izvršiti kroz jednodnevnu kirurgiju kao i postotak liječenja u dnevnoj bolnici.
- U OB Pula operacije mrene se nisu izvršavale kroz sustav jednodnevne kirurgije, ne zato što to nije moguće, već zbog specifičnosti populacije. Kod operacije mrene uobičajeno je potreban i kontrolni pregled sutradan, što za pojedine pacijente nije jednostavno izvedivo. Mrene se operiraju uglavnom u starijih pacijenata kojima je potrebna pomoć pri dolasku i odlasku u bolnicu. OB Pula je po vremenu čekanja za operaciju mrena jedna od boljih ustanova i čeka se do 30 dana, veli Hrstić i dodaje:
- Isti problem jednodnevne kirurgije je i za sve ostale kirurške zahvate. No, ukoliko će se plaćanje bolnica preusmjeriti na financijski potenciranje rada kroz jednodnevnu kirurgiju i mi ćemo morati preći na ovaj oblik pružanja usluga. Prihvaćam činjenicu da smo organizacijski rangirani gdje jesmo ali kada pogledate redoslijed bolnica na listi vidjet ćete da se među bolnicama nalazi većina njih koja rade u značajno boljim uvjetima. Bolnice Slavonski Brod, Varaždin, Zadar, Dubrovnik, sve one limitom i medicinskom opremom značajno odskaču, kazala je dr. Hrstić.
- Ovo istraživanje treba biti poticaj upravama svih bolnica za sagledavanje smjera u budućem poslovanju. S obzirom da će se rad bolnica pratiti i financirati prema izvršenju usluga kroz jednodnevne kirurgije i liječenje putem dnevnih bolnica, tako će se i rad u bolnici reorganizirati što je već započeto od listopada, zaključila je dr. Hrstić. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)