Miletić: Tražimo asimetričnu decentralizaciju

Boris Miletić (M. MIJOŠEK)
Boris Miletić (M. MIJOŠEK)

Kukuriku koalicija začeta u istoimenom kastavskom restoranu 2009. godine je prošlost, uskoro će to biti i ova Vlada. IDS se odlučio na parlamentarne izbore krenuti samostalno, prvi put nakon 2007. godine. Te je godine opozicija predvođena SDP-om izbore izgubila upravo zbog loše Milanovićeve procjene da je njegovoj stranci korisniji samostalni izlazak pred birače. IDS je svejedno dobro prošao, osvojio je tri saborska mandata. Ovaj put je, međutim, upravo IDS bio taj koji je odbio daljnju suradnju sa SDP-om i dosadašnjima koalicijskim partnerima i odlučio se na samostalan izlazak. Očekivanja su ponovno optimistična - barem tri saborska zastupnika.

Gotovo do zadnjeg časa bilo je neizvjesno hoće li se najznačajnija regionalna stranka priključiti staroj koaliciji ili neće, prevagnulo je to što sa SDP-om nije došlo do konkretnih dogovora po pitanju decentralizacije.

- Upravo je decentralizacija bila 21. točka Plana 21, a po tom se pitanju ništa nije napravilo, nego je učinjen korak natrag jer je država dodatno centralizirana, mišljenje je predsjednika IDS-a Borisa Miletića s kojim smo razgovor započeli upravo na temu odnosa sa SDP-om.

- Odustali ste od suradnje sa SDP-om i partnerima, ali IDS je ipak četiri godine proveo u koalicijskoj Vladi i time dao legitimitet svim njenim odlukama. Ako niste bili zadovoljni, zašto ste Vladi toliko dugo davali podršku, posebice jer se, kako kažete, nisu ostvarivala obećanja o decentralizaciji?

- Točno, IDS je mogao napustiti koaliciju i izaći iz Vlade čim je postalo jasno da ne postoji konsenzus za provedbu dugo najavljivane decentralizacije, odnosno da će se Hrvatska dodatno centralizirati. Međutim, željeli smo prije svega biti odgovorni prema našim građanima i pokušati mijenjati stvari iznutra. Mislim da se naša upornost isplatila jer smo uspjeli sačuvati samostalnost Istre i spriječiti sve odluke kojima se Istru željelo spojiti u jednu neprirodnu regiju sa Sjevernim Jadranom i Likom.

Također, da smo napustili koaliciju, teško da bismo zaustavili proces preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz Istre u Rijeku, izborili se za zaštitu radnih mjesta u gospodarskim subjektima Istre, poput Uljanika, Mirne, Tehnomonta i drugih.

IDS je bio vrlo korektan partner tijekom cijelog mandata i mišljenja sam da smo ostankom u koaliciji pokazali da smo ozbiljna stranka koja želi i može dati konkretan doprinos u prevladavanju krize. Tom su odlukom najviše profitirali građani Istre, jer bez naše upornosti i inzistiranja teško da bi se realizirali svi projekti u Istri.

- Spominjali ste Njemačku kao primjer decentralizacije. Dajte nam ukratko konkretno pojasnite što to regije u Njemačkoj imaju odnosno mogu, a hrvatske županije nemaju i ne mogu…

- Točno, spominjao sam Njemačku jer je ona jedan od dobrih primjera decentralizirane i moderne države, gdje je decentralizacija jedan od ključnih koncepata državnog upravljanja. Svi poslovi koji se mogu riješiti na razini gradova i općina rješavaju se lokalno, a ne na saveznoj razini. Njemačka je primjer zemlje u kojoj je eto i porez na dodanu vrijednost predmet raspodjele između države i regija. I nisu jedini, našim susjedima, regiji Friuli-Venezia Giulia, ostaje 92,5 posto PDV-a. Takav sustav stvara jake regije koje mogu dodatno ubrzati razvoj zemlje i imaju alate i odgovornosti da mogu unaprijediti standard života građana.

Uz sve to, Njemačka je dobar primjer i za to da se regije ne moraju određivati po broju stanovnika, jer imate savezne države u Njemačkoj od više desetaka milijuna stanovnika pa do npr. Bremena od 650.000 stanovnika. U Njemačkoj regije uz to imaju i određenu zakonodavnu ulogu, jer mogu donijeti regionalne zakone.

Istina, Hrvatska je mala zemlja, ali potrebe naših građana nisu iste u svim dijelovima Hrvatske. Uzmimo primjer ugostiteljstva. Izmjenama zakona, a posebice Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, omogućili smo da svaka destinacija propisuje radno vrijeme svojih objekata. To je samo jedan primjer dobrog upravljanja, ali na to smo trebali čekati 20 godina…

- Znači li to da za Istru tražite poseban tretman, kada je riječ o razini ovlasti?

- Ne, ne tražimo poseban tretman, već samo pravedan. Decentralizacija znači da svaka regija, odnosno jedinica lokalne samouprave konačno preuzme odgovornost i brigu za sebe. U tim uvjetima, Istra može više i brže od drugih. Dakle, zalažemo se za asimetričnu decentralizaciju jer imamo pravo na ubrzani razvoj. Možda se ne mogu sve regije razvijati na isti način, ali dobar sustav ne bi trebao kočiti naš razvoj, već ga omogućiti. (Razgovarao Ranko BOROVEČKI)

CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.


Podijeli: Facebook Twiter