Milanović ide u Knin, ali ne i u Jasenovac

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Prvosvibanjskim obilježavanjem godišnjice operacije "Bljesak" počinje serija obljetnica iz bliže i dalje hrvatske prošlosti koja svake godine izaziva političke sporove većeg ili manjeg intenziteta. U Okučane će u srijedu doći i predsjednik Vlade Zoran Milanović, ali će onda, kako neslužbeno doznajemo u Banskim dvorima, preskočiti sve manifestacije posvećene datumima iz Drugog svjetskog rata. Premijera, dakle, neće biti niti 12. svibnja na komemoraciji u Jasenovcu, kao ni u šumi Brezovica gdje je 22. lipnja tradicionalna proslava Dana antifašističke borbe.

Milanović je lani, zajedno s predsjednicima Republike i Sabora, položio vijenac u slovenskom Teznu, gdje je grobnica u koju su bačene tisuće smaknutih žrtava poslijeratnih, komunističkih zločina. No, ovaj će put zaobići i taj lokalitet.

- Premijer će ove godine osim u Okučanima biti još jedino u Kninu, na proslavi 18. godišnjice "Oluje". Drugi svjetski rat se nikako ne smije zaboraviti, poznat je naš stav o tom sukobu, ali Domovinski rat je temelj samostalne Hrvatske, a "Bljesak" i "Oluja" naše najvažnije vojne oslobodilačke akcije. Zato naglasak treba staviti na Domovinski rat, rekao nam je visoki Vladin dužnosnik. U Banskim dvorima smatraju da je sasvim dovoljno da mjesta na kojima se evociraju događaji iz Drugog svjetskog rata posjećuju predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Sabora Josip Leko.

Na ovaj način Milanović vjerojatno želi pokušati amortizirati žučne rasprave o pobjednicima i poraženima u Drugom svjetskom ratu na hrvatskim prostorima, koje dominiraju političkim životom tijekom dobrog dijela svibnja i lipnja.

Prošle je godine bilo naročito burno. Sabor je, unatoč žestokom protivljenju HDZ-a i katoličkih biskupa, ukinuo dugogodišnje pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu. Kako bi čelnici Kukuriku koalicije pokazali da su razlog te odluke bili ustašofilski ispadi na komemoracijama, a ne negiranje zločina što ih je počinio Titov režim, Milanović je s Josipovićem i Borisom Špremom tri dana nakon okupljanja na Bleiburškom polju otišao u Tezno. To, međutim, nije ublažilo kritike HDZ-a i crkvenog klera da su vladajući ukidanjem tog pokroviteljstva započeli ideološku borbu. Ostalo je u sjećanju da je sisački biskup Vlado Košić tim povodom Milanovićevu Vladu nazvao nenarodnom, a predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kasnije je višekratno koristio taj termin. (D. CIGLENEČKI/NL)


Podijeli: Facebook Twiter