Kraus u Jasenovcu: Hrvatska danas podsjeća na NDH '41.

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Molitvom za mrtve i stavljanjem simboličnih kamenčića podno spomenika "Cvijet" u Jasenovcu, u petak je počela komemoracija za žrtve tamošnjeg ustaškog koncentracijskog logora, koju organizira Koordinacija židovskih općina, kao prvu od tri najavljene komemoracije u Jasenovcu.

 Molitvu za mrtve, kadiš, predvodio je glavni rabin za Hrvatsku Lucijano Moše Prelević. 

 "Ovdje smo kako bismo odali počast svim žrtvama logora Jasenovac", kratko je rekao predsjednik Koordinacije židvoskih općina Ognjen Kraus na početku komemoracije, kojoj nazoče i predstavnici Židovske vjerske zajednice "Bet Israel" te predstavnici Sarajevske židovske općine. 

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus novinarima je rekao da su došli komemorirati sve žrtve Jasenovca, ali i sve Židove koji su stradali u u ustaškom logoru po rasnim zakonima tzv. NDH.

Ognjen Kraus u petak je poručio kako su komemoriranje žrtvama ustaškog koncentracijskog logora u Jasenovcu organizirali mimo službene komemoracije, 22. travnja, jer žele državnu vlast i sve u Hrvatskoj upozoriti na to da je u društvu »zaista prisutna revitalizacija ustaštva« i relativizacija zločina počinjenih u NDH, a istog su stava bili i drugi sudionici komemoracije.

Službena komemoracija žrtvama Jasenovačkog koncentracijskog logora bit će održana za tjedan dana, a Kraus je tim povodom nakon današnje komemoracije na kojoj je rabin Luciano Moše Prelević održao molitvu za mrtve, naglasio da su u Jasenovcu i ostale židovske organizacije u Hrvatskoj. » Došli smo komemorirati sve žrtve Jasenovca i sve Židove koji su stradali u ovome ustaškom logoru po rasnim zakonima NDH«, rekao je.

Došli smo zato, upozorio je, jer u Hrvatskoj je zaista prisutna revitalizacija ustaštva koja je samo iznimno osuđena. A riječ je, ističe Kraus, o lavini »koja se kotrlja već preko godinu dana, a podsjeća na ono što se događalo u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj«.

"Podsjeća nas na ono što se događalo u NDH 41', a počelo je Njemačkoj'', prenosi N1 televizija  Krausove riječi.

Nezadovoljan je jer je osuda ustaškog režima od strane državnoga vrha došla tek nakon njihove odluke da održe odvojenu komemoraciju, a zamjera i to što je došla »na dan, neću govoriti koji«, odnosno na dan osnivanja NDH.

»Što se tiče potpredsjednika Karamarka on nikada nije osudio ovaj logor. On u potpunosti relativizira stvari i nikada nije spomenuo ni rasni zakon, niti ustaštvo. A vladajućoj stranci je danas ekstremna desnica, koja do sada nije imala nikakva značaj u društvu, postala zapravo glasnogovornik te vladajuće stranke«, dodao je Kraus.

Volio bi, kaže, da je hrvatsko društvo shvatilo poruku židovskih općina poslanu odlukom da ne nazoči službenoj komemoraciji koja će se održati 22. travnja.

Potvrdio je i da neće biti na komemoraciji koju 24. travnja organizira Savez antifašističkih boraca (SABA RH) jer počinje židovski blagdan Pesah.

Današnjoj komemoraciji nazočili su i predstavnici Srpskog narodnog vijeća (SNV), koje je ranije najavilo da također neće biti na službenoj koemoraciji, već na komemoraciju u organizaciji SABA-e RH, a predsjednik Vijeća Milorad Pupovac je naglasio da su i danas tu jer »trebaju biti«.

»Odlučili smo da budemo s našom braćom u stradanju, Židovima, i da budemo s antifašistima koji su ovdje stradavali zbog svog uvjerenja i sa svima drugima koji su ovdje stradavali«, rekao je te najavio i da će 22. travnja ujutro u crkvi u Mlaki, gdje je bio ženski logor za NDH, biti održana liturgija za srpske žrtve.

I on, kao i Kraus naglašava da su se na »bolnu gestu odvajanja od državne komemoracije« odlučili jer žele da se shvati kako je »zadnji trenutak da se zaustavi relativizacija ustaškoga zločina koji je počinjen ovdje i na drugim mjestima«, kao i »oživljavanje ustaških vrijednosti u Hrvatskoj«.

Kao primjere koji su prelili čašu naveo je »marš i proustaške poruke« protiv Vijeća za elektroničke medije, odnosno »smjene ljudi zbog njihove etničke pripadnosti i slanja rasističkih, nacističkih poruka kakve su bile poslane Mirjani Rakić«.

Ističe i skandiranje na utakmicama, zadnji puta na utakmici Hrvatska-Izrael u prisustvu državnog vrha »koji nije imao potrebu drugo osim da radi 'selfije'«, umjesto da osudi i da se distancira od toga te pozove na primjenu zakona.

Kao još jedan primjer navodi »one koji kontinuirano, uz podršku crkve i dijela političkih krugova, obilaze zemlju, indoktriniraju po školama kako ovdje za vrijeme ustaša nije bio osobiti logor, nego da je logor bio tek nakon ustaškog logora« i da je u tom logoru »počinjeno mnogo više zločina nego što je počinjeno u ustaškom logoru« te film Jakova Sedlara »Jasenovac – istina«, na čije je predstavljanje došao i ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

»I konačno, film na koji dolazi ministar i koji predstavlja sramotu za umjetnike i naciju jer je laž. I onda dolazi ministar i kaže – 'To je prilog utvrđivanju istine'. A svi znamo o čemu je riječ. Riječ je s jedne strane o gnjusnom falsifikatu i laži, a s druge starne, o potjernici protiv ljudi koji upozoravaju na porast i obnavljanje desnih, nacionalističkih i proustaških ideja«, kazao je Pupovac.

Pupovac drži da osuda ustaškog režima koju je uputila predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nije bila dovoljna je nije osudila i pojave koje su danas prisutne. »Nego osuđuju nas zbog toga što mi, navodno, ne poštujemo žrtve. A osudu od onih koji negiraju i relativiziraju žrtve, od onih koji trebaju osuditi, još nismo čuli, osim u formi osude svih totalitarnih režima«, kazao je Pupovac.
Da bi ponovno bila jedna komemoracija u Jasenovcu potrebno je, naglašava, osuditi pojave koje su na djelu, primjenjivati zakone. »Treba početi raditi na obrazovanju, otkloniti one koji u knjige i u škole donose tzv. Istine, a zapravo aboliraju zločince i laži ustanovljuju kao istine«, poručuje.

Od državnih institucija očekuje da to osude, ne da, kako je rekao, osuđuju nas da nanosimo štetu ugledu Hrvatske, umjesto onih koji oblače ustaške uniforme i viču 'Za dom spremni!'.
Najvažnije je pak, rekao je, »da nas pozovu na razgovor« te naveo da su prije dva mjeseca sve organizacije žrtava poslale pismo ministru Hasanbegoviću da ih primi, ali do sastanka nije došlo. »Nije imao potrebu i da nam objasni kakvu komemoraciju želi on, a kakvu mi mislimo da treba biti, i što njemu znači depolitizacija ovog mjesta«, kazao je Pupovac.

Bivši predsjednik države i čelnik stranke Naprijed Hrvatska – Progresivni savez Ivo Josipović kazao je u povodu triju komemoracija koje će se održati u Jasenovcu da je očito došlo do razdvajanja »onih koji znaju što se dogodilo u Jasenovcu i znaju tko je bio na pravoj, a tko na krivoj strani, i na one koji tek prigodničarski, s figom u džepu, ističu hrvatski antifašizam«.

To je ozbiljna situacija, naglašava, jer se mijenjaju vrijednosti. Podsjetio je i na svoj stav o »obnavljanju ustaške zmije« što mu je zamjereno da je rekao kao predsjednik države. »Tvrdili su da je to puka propaganda. Ja mislim da nije, a zadnji mjeseci u Hrvatskoj govore da sam bio u pravu«, ustvrdio je.

I on kao primjere revitalizacije ustaštva navodi izvikivanje na stadionima, te izjave pojedinih visokih dužnosnika. »Evo, neki visoki stranački dužnosnici vladajuće stranke plešu uz ustaške pjesme. Ne znam što tome treba dodati«, kazao je.

Izdvaja i »zastrašujuće« komentare ispod članaka na internetskim portalima i kaže kako je dojam »da smo se vratili u tehnološki napredniju 1941. godinu«.

To što današnjoj komemoraciji nije nazočila ravnateljica JUSP Jasenovac Nataša Jovičić, koja je i savjetnica predsjednice Republike za holokaust, Josipović ne vidi kao problem te podsjeća da je njoj velik dio obitelji stradao u Jasenovcu.

Ona je savjetnica, slijedi politiku, ali ne bih rekao da je generator ovih negativnih trendova u Hrvatskoj, rekao je.

Čelnik Narodne stranke – reformista Radimir Čačić kazao je da je Jasenovac »točka na kojoj stavovi moraju biti neupitno izrečeni, a također upozorava da je u Hrvatskoj danas na djelu »bolesna relativizacija zločina ustaškog režima«, režima koji je funkcionirao na rasnim zakonima.

»Naravno da treba odati počast žrtvama svakog totalitarizma, uključivo i komunističkog, ali ustaštvo se ne može dovoditi u paralelu ni sa čim. I to treba jasno reći«, poručio je.

Saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin kazao je kako bi trebala biti samo jedna komemoracija, a danas je tu, rekao je, jer je židovska zajednica u Jasenovcu najviše stradala.

»Ovdje sam zbog pijeteta, a ne zbog politike«, dodao je.

U ime Antifašističke lige Zoran Pusić rekao je kako je danas u Hrvatskoj »besramno« prešućivanje i odricanje političkog konteksta koji je doveo do jasenovačkih žrtava.

»Te ideje, nažalost, danas kao da se se povampirile u današnjoj Hrvatskoj. I simboli i riječi i pozdravi koji su karakteristični za one koji su napravili ove zločine ovdje, danas se šire Hrvatskom«, rekao je.

Odgovornima za to drži ljude »koji su davali izjave koje se, kada se prevedu sa saborskih govornica u svakodnevni živo, pretvaraju u prijetnju i nasilje prema svima koji drukčije misle«.

»Meni je strašno zazorna izjava Karamarka kako će se 'moći govoriti u svoja četiri zida, a u javnosti samo službene izjave'. Takve stvari u krajnjoj konzekvenici mogu imati gadne posljedice«, ustvrdio je.

Potrebno je reagirati odmah kada se pojavi slučaj poput marša protiv Vijeća za elektroničke medije, a ne kada u Hrvatsku dođe veleposlanik SAD-a zadužen za holokaust. » To zbilja izgleda malo čak i sramotno, da ste sami sebe doveli u poziciju jedne kolonije koja će dati onakve izjave kakve joj se kaže da treba dati«, ustvrdio je.

 Počast su odali i vijence položili i austrijski veleposlanik u RH Andreas Wiedenhoff, izraelska veleposlanica u RH Zina Kalay Kleitman te predstavnici veleposlanstava Nizozemske, Njemačke,  Francuke, Kanade, SAD-a i Srbije.

Službena komemoracija žrtvama jasenovačkog logora, koju organizira Javna ustanova spomen-područje (JUSP) Jasenovac, održat će se za tjedan dana, no Koordinacija židovskih općina odbila je na njoj sudjelovati te danas održava svoju komemoraciju.

 Bojkot službene komemoracije objasnili su neslaganjem s politikom nečinjenja u odnosu na izmjene postava muzeja, odgađanjem imenovanja Savjeta JUSP Jasenovac te dnevnopolitičkim događanjima vezanima uz relativizaciju i revitalizaciju ustaštva.

 Objasnivši odluku Koordinacije, njezin predsjednik Kraus prije desetak dana kazao je kako je to reakcija na nečinjenje države u pogledu ustaških povika na ulicama gradova i nogometnim utakmicama, kao i govora mržnje u medijima, posebice na internetu. Smatra i da postav muzeja u Jasenovcu "ne prikazuje punu istinu o holokaustu i strahotama NDH te da ublažava istinu o ustaškom režimu".

Koordinaciju čine židovske općine Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Koprivnica, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Split i Zagreb.

 Službenoj komemoraciji 22. travnja neće nazočiti ni Savez antifašističkih boraca Hrvatske koji će zasebnu komemoraciju za jasenovačke žrtve održati 24. travnja.

 Ravnateljica Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac Nataša Jovičić ne nazoči današnjoj komemoraciji, a iz JUSP-a je novinarima rečeno da je ravnateljica u Požegi, na sastanku s požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem.

 Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.


Podijeli: Facebook Twiter