Kako uče i kako poučavati djecu s autizmom

(N. LAZAREVIĆ)
(N. LAZAREVIĆ)

Za 120-tak odgojitelja, učitelja, stručnih suradnika, pomoćnika u nastavi ali i roditelja djece s autizmom održana je u subotu u Društvenom centru Rojc edukacija pod nazivom "Djeca s autizmom u redovnoj školi". Predavanje je održala dr. sc. Dragana Mamić, prof. defektolog i rehabilitator senzorne integracije koja je govorila o tome kako se škole trebaju pripremiti da bi i djeca s autizmom mogla pohađati redovnu nastavu.

Uz jasnu napomenu kako autizam nije bolest već razvojni poremećaj koji se javlja u djetinjstvu i traje cijeli život, navela je da je takvoj djeci nužno potrebna podrška, uz koju mogu pohađati i svladavati redovne školske programe. No, za to se svi trebaju dobro pripremiti, a sve počinje od edukacije odgojitelja, nastavnika i stručnog kadra po vrtićima i školama. Uz riječi da je dobro da su takve edukacije započele razne udruge, istaknula je kako bi one ipak trebale postati dio redovitog školovanja odgojitelja i nastavnika, a kako bi svi studenti još na fakultetu naučili kakva im sve djeca mogu stići u školu i kako svakome od njih priči i podučavati ih - od djece se invaliditetom, nagluhe ili slabovidne djece pa sve do djece s autizmom.

Na pitanje koliko osoba s autizmom ima u Hrvatskoj navela je da bi se ta brojka, prema procjenama, trebala kretati između osam i 12 tisuća no kako točnih podataka o tome nema. Naime, u registar HZZO-a upisao je tek 1.200 osoba s autizmom, što je posljedica ne dijagnosticiranja ovog poremećaja ali i toga što se autizam kategorizirao pod intelektualne poteškoće.

Predsjednica Udruge za autizam Istre Evguenia Tranfić navela nam je pak podatak iz svoje udruge da trenutno imaju 14 predškolaraca i 13 školaraca, od kojih samo njih troje pohađa redovnu nastavu, a kako ih je lani bilo petero. No, ove će brojke, navela je sigurno rasti.

Na predavanju se tako moglo čuti na koji način odabrati i vizualizirati zadatke za autističnu djecu, kako im proći, zadobiti njihovu pažnju pa sve do toga kako ih nagraditi, a kako je najbitnije da se takva djeca u školi osjećaju ugodno i sigurno. Osvrnula se i na rukopis djeca s autizmom koji je najčešće spor, siromašan i težak za čitanje zbog čega je razlika tijekom školovanja između njih i vršnjaka sve veća, što može rezultirati odbojnošću prema aktivnostima koje uključuju pisanje te na kraju krajeva i anksioznošću. Potrebno je stoga, navela je, takvoj djeci omogućiti alternativne načine komuniciranja - usmeno odgovaranje, kalkulatore, tablete, dati im unaprijed pripremljene pisane zadatke te ocjenjivati sadržaj, a ne urednost rada.

Posebno se osvrnula na problematiku tranzicijskih prijelaza kroz sustav obrazovanja koja su za ovu djecu posebno traumatična - od prijelaza iz vrtića u školu, ali iz jednog razreda u drugi do prijelaza iz učionice u učionicu. Ovakve im je promjene nužno potrebo olakšati i to na način da se držimo dnevne rutine, pokažemo im slike mjesta gdje će ići, fotografije ljudi s kojima će se susresti te ignorirati negativno ponašanje koje je rezultat te promjene.

Održani edukativni skup dio je programa Institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Savezu udruga za autizam Hrvatske, kojeg je organizirao Udruga za autizam Istra. (B. PETROVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter