Sveti Jeronim, prvi prevoditelj Svetoga pisma na latinski, rođen je u mjestu Stridon, na granici rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Zastupnici istarske teorije bez izuzetka Stridon lociraju kao današnji Zrenj. Upravo u tome Fundacija Miroslav Šutej vidi mogućnost razvoja kulturnog turizma, a njenu inicijativu da se u nekadašnjoj zgradi osnovne škole u Zrenju uredi muzejsko turistički kompleks sv. Jeronima, jednoglasno su na sinoćnjem zasjedanju podržali i oprtaljski vijećnici.
- Dobar je to as u rukavu za promociju Zrenja u turističkom i kulturnom smislu, no predstoji još dugi put do realizacije, a moglo bi se to postići kroz javno privatno partnerstvo kao projekt koji bi se kandidirao na EU-fondove, kaže načelnik Aleksander Krt.
U oprtaljskoj općini, koja je 2006. godine izdala knjigu "Zrenj i sveti Jeronim", autora Ivana Milotića, uvjereni su da je to odlična inicijativa. - Već smo prilikom izdavanja knjige razmišljali o oblikovanju kulturno-turističke destinacije Zrenja kao potencijalnog rodnog mjesta sv. Jeronima, kaže Krt.
Knjiga nema pretenzije da dokaže ili ospori je li Zrenj doista rodno mjesto svetoga Jeronima, već da ispriča priču o Zrenju i njegovoj prošlosti uz koju je vezana i tradicija štovanja sv. Jeronima. - Ne možemo znanstveno utvrditi da je sv. Jeronim sigurno rođen u Zrenju, ali prema onom što se da iščitati, da je rođen na dva dana jahanja od Akvileje, moguće je da bi taj Stridon mogao biti upravo Zrenj, ističe Krt.
Nekadašnja školska zgrada ostala bi u vlasništvu općine, a kao i do sada, koristila bi se i za društvene potrebe.
Postav muzeja temeljio bi se na prezentaciji sv. Jeronima kao jednog od temeljnih likova zapadne civilizacije u kulturi i umjetnosti, bio bi suvremeno koncipiran, digitalan većinom postava. Drugi dio zgrade, otvoreno-zatvorena terasa, služio bi kao gastronomski centar Istre gdje bi se prezentirala kuhinja kontinentalne Istre kroz tradicionalna jela čime bi se kompleksu dala i jedna etnografska nota. Zgrada bi ostala istog tlocrta, većinom bi se adaptacija odnosila na unutrašnjost, postav muzeja i tehniku. (G. ČALIĆ ŠVERKO)