Kišovito ljeto, vjerovali ili ne, nije mrsko svima. Vlažnoj i blagoj sezoni itekako se raduju 23 istarska uzgajivača puževa, a dogodine će u njenim blagodatima uživati i sladokusci, ljubitelji ove kod nas ne baš rasprostranjene delicije.
- Nikada nije bilo pogodnije vrijeme za uzgoj puževa nego ove godine. Toliko je vlage, puževi bolje rastu, obavili su tri parenja, dok je lani i preklani bilo jedno. Ove se godine nisu povukli na ljetno mirovanje koje nastupa kada temperatura pređe 25 stupnjeva Celzija, a vlaga padne ispod 50 posto, rekla nam je Alma Cvjetković iz Matulji koja se uzgojem puževa vinogradnjaka, latinskog imena Helix pomatia, bavi već 24 godine i zasigurno je najpozvanija osoba da govori o ovoj poljoprivrednoj djelatnosti.
Vlažna godina, koja puževima osigurava obilnu ispašu, osjetit će se na urodu sljedeće godine. S obzirom da je izostalo mirovanje vinogradnjaci će biti veći, a zbog više parenja, bit će i više mladih. Toliko, kaže Cvjetković, da će na farmama možda trebati posegnuti i za dohranom. U Galižanu ju je dovela Fešta od puži - Festa delle cioche, a razgovarali smo u Zajednici Talijana gdje je predstavila uzgoj, otkup i preradu puževa. Njena tvrtka Helicikultura prodaje i gotove proizvode poput puževa a la Bourguignonne, a Galižanci su imali priliku i kušati istarske kobasice s puževima. Bila je to prilika da zainteresirani saznaju kako pokrenuti uzgajalište puževa, ali i naučiti osnovna pravila i uvjete za pokretanje takve investicije. U pravilu, otkriva nam, pužarstvom se ljudi bave kao dopunskim zanimanjem, za upotpunjavanje kućnog budžeta.
- Donja rentabilna granica za pokretanje farme je zemljište od najmanje 2.000 kvadrata. Na takvom zemljištu moguće je ubrati približno 2,8 tona puževa, što, ovisno o otkupnoj cijeni, košta i do 7.500 eura. No, na tržištu ne smije ići puž promjera otvora kućice, odnosno kalibra manjeg od 34 milimetra, što odgovara veličini trogodišnjaka. Dakle, prva berba kreće nakon tri godine, kaže Cvjetković koja inače obavlja registraciju, izrađuje elaborate i projekte, pomaže pri pokretanju farme i isporučuje glavne materijale, uključujući i matična legla, odnosno reproduktivne jedinke.
- Uzgoj puževa ne zahtijeva cjelodnevni niti cjelogodišnji angažman. Važno je redovno kositi jer time hranimo puža, a berbe se protežu od početka travnja do sredine rujna, kaže Cvjetković, koja napominje da puževi osim ljetnog imaju i zimsko mirovanje.
Divlje puževe zabranjeno skupljati U Galižani i njenoj okolici, gdje je tradicija pripreme puževa s palentom, što se kušalo i na fešti u petak u ogromnim količinama - naručeno je 40 kilograma za oko 650 porcija! - puževi su se oduvijek skupljali u prirodi. Kako tradicionalisti gledaju na vinogradnjake iz uzgoja umjesto na divljake?
- Galižanci su prisiljeni jesti puževe iz kontroliranog uzgoja, jer je u Hrvatskoj od 1999. zabranjeno sakupljanje puževa. Puževi iz kontroliranog uzgoja kvalitetniji su nego iz prirode. Uostalom, moguće je, na primjer, da puž u prirodi jede otrovne gljive pa da naškodi osobi koja ga konzumira, dok ovi iz uzgoja prolaze kontrolu. Berači mogu sakupiti i mlade puževe ili prestare koji su prežilavi, kaže Cvjetković. (Z. STRAHINJA)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU