Vodni resursi nisu ugroženi, no treba ih štititi

Taložnica kod izvora Sveti Ivan (M. MIJOŠEK)
Taložnica kod izvora Sveti Ivan (M. MIJOŠEK)

Pogranično područje istarskog poluotoka, između Tršćanskog i Kvarnerskog zaljeva, tipično je krško područje u čijem podzemlju postoje bogati vodni resursi. Stručnjaci s obje strane granice procjenjuju da stanje vodnih resursa nije toliko ugroženo da ne bi mogli dostići okolišne ciljeve europske politike upravljanja vodama, ali je probleme potrebno početi rješavati već danas, i to zajednički. Upravo je to cilj projekta ISTRA- HIDRO "Održivo upravljanje prekograničnim podzemnim vodama između Tršćanskog i Kvarnerskog zaljeva".

Uspostaviti mjere

Projekt je počeo u prosincu prošle godine, traje petnaest mjeseci. Vodeći partner sa slovenske strane je Geološki zavod Slovenije u suradnji s Nacionalnim laboratorijem za zdravje, okolje in hrano sa sjedištem u Kopru, a s hrvatske strane sudjeluju Hrvatske vode. ISTRA - HIDRO projekt predstavljen je na jučerašnjoj radionici u Istarskim toplicama održanoj u okviru slovensko - hrvatske Europske teritorijalne suradnje.

Bogati vodni resursi, krški vodonosnici prihranjuju najznačajnije izvore pitkih voda s obje strane granice - Rižana, Dvori, Bistrica, Bužin, Gabrijeli, Bulaž, Sv. Ivan, Gradole, Riječina, Zvir i Martinšćica iz kojih se vodom snabdijevaju i veliki lučki gradovi Kopar i Rijeka te veći broj manjih gradova i naselja, odnosno više od 370.000 ljudi s obje strane granice. Riječ je o turistički vrlo razvijenoj regiji, tijekom sezone broj ljudi višestruko se poveća, što dodatno opterećuje vodoopskrbne sustave, kako u pogledu raspoloživih količina vode tako i s obzirom na njenu kakvoću.

- Vodoopskrba na pograničnom području Istre, isključimo li akumulaciju Butoniga, temelji se na vodonosniku koji ima prekogranični karakter. Svaka država samostalno provodi istraživanja i zaštitu podzemnih voda unutar državne granice, ali nemamo zajedničkih mjera koje je neophodno uspostaviti, istaknuo je Želimir Pekaš iz Hrvatskih voda. Upravo je stoga prekogranična suradnja nužna, jer iz nje proizlazi zajedničko upravljanje prostorom s prekograničnim podzemnim vodama.

- Zaštita podzemnih voda na krškim terenima izuzetno je složena, kaže Joerg Prestor iz Geološkog zavoda Slovenije. Zbog velike propusnosti pukotina i špilja, krški vodonosnici osjetljivi su na onečišćenja s površine. Podzemne vode u kršu kreću se velikim brzinama i na velike udaljenosti, pa se onečišćenje može za nekoliko dana pojaviti i na nekoliko desetaka kilometara udaljenim izvorima. Zbog ovakvih karakteristika krških vodonosnika njihove zaštitne zone moraju obuhvatiti velike površine, koje u graničnim područjima mogu sezati duboko na teritorij susjedne države.

Ekološka svijest

Glavni cilj projekta je zaštita podzemnih voda u prekograničnom području, ali i podizanje ekološke svijesti stanovništva te poboljšanje kvalitete života i zdravlja ljudi unaprjeđenjem sustava upravljanja vodama i smanjenjem ekoloških rizika. Posebni prekogranični cilj projekta, koji se financira iz IPA sredstava i ukupno je vrijedan 310.000 eura, među ostalim je izrada zajedničkih stručnih podloga za potrebe zaštite okoliša, korištenja podzemnih voda i prostornog planiranja u regiji, kao i razvoj zajedničkog GIS-a kao podloge za izradu planova upravljanja prekograničnim vodnim područjima za razdoblje od 2015.-2021. u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama EU-a. (G. ČALIĆ ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter