Već duže vrijeme žale se građani diljem Istre da u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Puli silno kasne s izdavanjem rješenja za mirovinu, slijedom toga i s isplatom prve mirovine. Kažu nam ljudi da i po pet, šest, sedam i više mjeseci od prestanka radnog odnosa i primitka zadnje plaće ostanu bez prihoda, a da umirovljenici u Zagrebu, koliko su oni čuli, rješenje dobiju u roku od mjesec dana. Jesu li osiguranici u Istri diskriminirani u odnosu na one u Zagrebu i ostatku zemlje te koji su uzroci tome - komplicirana zakonska regulativa za obračun mirovina, neefikasan rukovodeći kadar i loša organizacija rada ili
nedostatan broj zaposlenih u pulskom uredu HZMO-a - upitali smo nadležne u Ministarstvu rada i mirovinskog osiguranja te u zagrebačkoj središnjici HZMO-a.
Zakonski rok 30-60 dana
U odgovoru Odjela za odnose s javnošću HZMO-a ističu da je rok za donošenje rješenja, propisan člankom 101. Zakona o općem upravnom postupku, od 30 do
60 dana od podnošenja zahtjeva, ovisno o tome treba li voditi ispitni postupak, a stručna služba HZMO-a dužna je pridržavati se tih rokova. U središnjici, međutim, negiraju veću neažurnost pulskog ureda u odnosu na druge u zemlji.
- Područni ured Zavoda u Puli je u odnosu na cijelu službu HZMO-a ažurniji u rješavanju predmeta te tvrdnja da su osiguranici s tog područja na bilo koji način diskriminirani nije istinita. Ako imate saznanja o diskriminaciji pojedinog osiguranika po bilo kojoj osnovi, molimo vas da nam dostavite konkretne podatke kako
bismo mogli provjeriti o čemu je riječ. Svi predmeti se u pravilu rješavaju u zakonskom roku, osim pojedinih slučajeva gdje su moguća odstupanja zbog objektivnih razloga. Primjerice, u predmetima u kojima treba provesti postupak vještačenja radne sposobnosti ili tjelesnog oštećenja koji provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ili u predmetima u kojima je osiguranik radio u inozemstvu te je potrebno provjeriti staž kod inozemnih nositelja osiguranja, navode iz HZMO-a.
Istina, treba dočekati potvrde radnog staža za sve inozemne mirovine, među ostalima i iz svih država na području bivše Jugoslavije, a i invalidske mirovine se čekaju godinama zbog golemog zastoja u Zavodu za vještačenje, također nakon njegova preustroja, odnosno kadrovskog rezanja. Ali, zašto čekaju i relativno jednostavni slučajevi? Pri obračunu mirovina pravni referenti vode se šumom zakona, pravilnika, međudržavnih ugovora za inozemne i tuzemne mirovine, zatim za starosne, invalidske i obiteljske, sve do mirovina prema posebnim propisima, za MUP-ovce, vojne osobe, pripadnike HV-a i HVO-a, saborske zastupnike, članove HAZU-a i druge izdvojene skupine.
Osim sve složenije pravne regulative, čini se da su i ustrojbene promjene prije četiri godine pridonijele sve većim zastojima. Sjedište HZMO-a u Puli, naime, tada je izgubilo status područne službe te postalo tek ured Područne službe u Rijeci, s ispostavama u šest od deset istarskih gradova. Tadašnjim preustrojem status područne službe zadržali su samo Zagreb, Osijek, Split, Rijeka i Varaždin. Po kojim je to kriterijima Pula svedena na ured, a Varaždin, recimo, nije? Koliko nam je stalo do javnih službi, servisa na usluzi građanima, vidi se i po novoj adresi mirovinskog osiguranja u Puli - podstanari su Hrvatske pošte (a nekad "bratsko" zdravstveno osiguranje podstanar Uljanika).
Najveći ured po broju osiguranika
- Podjela ustrojbenih jedinica HZMO-a obavljena je u skladu s brojem osiguranika i korisnika mirovine te korisnika doplatka za djecu za koje područne jedinice Zavoda obavljaju poslove te u skladu s brojem zaposlenih u područnim jedinicama. Područne službe preuzele su dio poslova službi koje su postale područni uredi, u smislu racionalizacije poslovnih procesa. Tako je Područna služba u Varaždinu preuzela obavljanje temeljnih i potpornih poslovnih procesa za područne urede u Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru i Virovitici, odgovaraju iz HZMO-a te nas upućuju na svoju statističku publikaciju.
Prema tim statistikama, pulski je ured po broju osiguranika gigant među uredima - ima ih 80.853, a sljedeći iza njega je ured u Zadru s gotovo dvostruko manje osiguranika (oko 48,8 tisuća). Po tom je kriteriju Pula bliža Osijeku gdje postoji područna služba za 83,6 tisuća osiguranika. Za Područnu službu u Varaždinu navodi se brojka od 102.156 osiguranika, ali to uključuje i podatke za Čakovec čiji je ured djelomično u funkciji. (D. PALIBRK)
