Tijekom arheoloških istraživanja nekropole kod Berma 2013. godine otkrivana je žara, urna u kojoj su bili pohranjeni posmrtni ostaci nekog prapovijesnog pokojnika, i što je važno potpuno sačuvanog sadržaja. Budući da se radi o prvorazrednom arheološkom nalazu, žara je podvrgnuta istraživanjima suvremenim znanstvenim metodama i tehnologijama koje su dale izvanredne rezultate, kaže Josip Višnjić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji je vodio istraživanje. Radi se o keramičkoj žari staroj oko tri tisuće godina pokrivenoj kamenom poklopnicom.
- Žara je prvotno imala dvije ručke, a ukrašena je bradavičastim ukrasom. Jedna joj je ručka odlomljena, što je zanimljiva pojava koja je primijećena u toj kulturi, a to navodi na pomisao kako je pri pokapanju pokojnika postojao nekakav obred u kojem se razbijala jedna ručka žare u kojoj su se nalazili posmrtni ostaci umrle osobe, kaže Višnjić
Sama je posuda bila dosta oštećena, ali što je najvažnije njen je sadržaj bio netaknut.
- Kad smo je našli, konzervirali smo je na licu mjesta. Izvadili smo je i krenuli s daljnjim istraživanjima. Najprije je u Trstu Fabio Cavalli, doktor medicine i zaljubljenik u arheologiju, napravio višeslojnu kompjuteriziranu tomografiju (MDCT). To je istraživanje pokazalo da se u žari nalaze posmrtni ostaci ženske osobe, ali i grobni prilozi. To je ujedno i prvi put da je neka žara iz Istre podvrgnuta takvom istraživanju, dodaje Višnjić.
Naime, do sada se prilikom ovakvih nalaza vršilo mikro iskapanje, zapravo sadržaj žare se precizno vadio, a takva je metoda nažalost ipak dovodila do oštećenja dijela sadržaja. U ovom slučaju zahvaljujući MDTC-u mogao se, prije vađenja, vidjeti sav sadržaj žare. Taj je postupak dao vrlo zanimljive rezultate.
- U donji dio bile su ubačene kosti pokojne osobe, a iznad njih pepeo i ugljen s mjesta na kojem je pokojnik spaljen na pogrebnoj lomači. Žara je potom spuštena u rupu i potom poklopljena kamenom poklopnicom, a oko njene je zatim nabacana zemlja. Ističe Višnjić.
Zahvaljujući MDTC-u došlo se podataka da se u ovoj žari nalaze posmrtni ostaci ženke osobe, a kao grobni nalazi pronađeni su ostaci brončane narukvice. I što je posebno je zanimljivo, otkriveni su tragovi pigmenta umbra, zapravo željeznog i manganovog oksida, koje su kao bojilo pri ukrašavanju tijela, bojenju tkanina, ili tetoviranju koristili ljudi tog doba. To može ukazivati na djelatnost, ili pak status pokojnice, što je još uvijek nepoznanica, ali može biti dobar trag.(Mirjan RIMANIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU