U trenutku kada je Imunološki zavod ostao bez dozvole za proizvodnju cjepiva i krvnih derivata, plazmu više nije smio prerađivati te ju je mogao samo skladišti. No, zbog neobrađene plazme u skladištima, koje se rješavaju i u transfuzijskim centrima, lako je moguće da se naruši i cijeli sustav dobrovoljnih darivatelja krvi. Ovih je dana o tome u medijima progovorio predsjednik Novog sindikata u Imunološkom zavodu Srećko Sladoljev rekavši da transfuzijski centri nemaju kapacitete da bi mogli držati veće količine plazme pa se je moraju rješavati.
Naime, u trenutku kad je Zavod prestao prerađivati plazmu više je nije niti preuzimao, a s obzirom da transfuzijski centri nemaju kapacitete za držanje većih količina plazme, počeli su je bacati, tvrdnje su predstavnika Novog sindikata u Imunološkom zavodu.
Sladoljev je između ostalog govoreći o centrima koji su prisiljeni plazmu bacati spomenuo pritom i transfuzijski centar u Puli, ali i centre u Splitu, Osijeku i Varaždinu. Naime, zbog agonije koju prolazi Imunološki zavod koji traži privremenu proizvodnu dozvolu, u sindikatu tvrde "da su skladišta krvne plazme puna, ali se krv prolijeva jer transfuzijski centri nemaju kapacitete za držanje većih količina plazme".
Pokušali smo provjeriti kakva je situacija konkretno u Puli te smo o svemu pitali voditeljicu Odjela za transfuzijsku medicinu dr. Sašu Benazić. Ona nam je odgovorila da se radi o izuzetno osjetljivoj temi te da nije ovlaštena davati izjave uputivši nas na sanacijsku upraviteljicu dr. Irenu Hrstić.
Zanimalo nas je obrađuje li se redovno plazma u pulskom transfuzijskom centru i je li moguće da je u pitanje doveden sustav dobrovoljnih davatelja krvi te bacaju li plazmu zbog aktualne situacije u Imunološkom zavodu.
Sanacijska upraviteljica dr. Irena Hrstić veli da je situacija u transfuzijskom centru Pula slična kao i u ostalim centrima, i dodala da cijela ova priča oko uništavanja plazme u centrima traje više mjeseci, odnosno od trenutka kada je Imunološki ostao bez dozvole za proizvodnju krvnih derivata. Po njenim riječima, sustav dobrovoljnog darivanja krvi u Puli nije narušen.
- Građani i dalje dobrovoljno daju krv. Naime, od prikupljene darovane krvi iskoristi se više od 2/3 njenih proizvedenih pripravaka. Dakle, koncentrat eritrocita iskorišten je u potpunosti, baš kao i koncentrat trombocita, a plazma je iskorištena u oko 50 posto prikupljene količine. Preostali dio neiskorištene plazme je uništen prema protokolu o zbrinjavanju biološkog otpada, kazala je dr. Hrstić. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)