U mjestu gdje cvatu "plominski zvončići"

Plomin - crkva Svetog Jurja Starog ima zvonik visok 15 metara
Plomin - crkva Svetog Jurja Starog ima zvonik visok 15 metara

Nedavno me put sasvim neplanirano poveo prema Opatiji. Prolazeći kroz Plomin sjetio sam se brojnih putovanja u smjeru Rijeke, koja su se ovdje uvijek zaustavljala. Bila je to redovna stanica za kavu i osvježenje. Plomin je, uvijek, bio mjesto kroz koje se prolazi. A to je velika greška: Plomin je mjesto koje zaslužuje da se posjeti i razgleda, da se popriča s njegovim mještanima. Još  ako imate sreće i sretnete susretljivu, gostoljubivu i punu informacija, gospođu Nadu, dobili ste i pravog vodiča kroz ovo prekrasno mjesto.

Na temeljima Flanone

Plomin je gradić smješten na Velim vratima, na ulazu u užu Istru. Naselje je izgrađeno na temeljima nekadašnjeg histarskog i rimskog grada Flanone, a po njemu je Kvarner dobio naziv Sinus Flanaticus. Grad je to kulture i bogatog povijesnog blaga. Tu se nalaze dva izuzetno vrijedna sakralna zdanja. Na rubu mjesta, s prekrasnim pogledom na zaljev, smjestila se crkva Svetog Jurja Starog koja datira iz 11.stoljeća. Na zidu istoimene crkvice krije se najstariji poznati glagoljski natpis. Riječ je o "Plominskom natpisu, koji se nalazi na istom kamenu na kojem je sačuvan i reljef upotpunjen likom s grančicom palme. Nekadašnji Plominjani pretpostavili su da je to prikaz svetog Jurja te su i crkvu nazvali njegovim imenom. No, riječ je zapravo, o rimskom bogu Silvanu. U dozidanom dijelu crkvice nalazi se oltar Svetog Mikule, zaštitnika ribara i pomoraca, kojega su Plominjani u znak zahvalnosti darivali prigodnim poklonima. Crkvica se diči romaničkim zvonikom visokim 15 metara, a to je treći sačuvani romanički zvonik u Istri.

Kada putujete Istrom i njenim gradićima, jedan od najljepših doživljaja pružaju zidovi obrasli raslinjem. Zidovi i zidići na kojima raste samoniklo bilje ponekad izgledaju kao istinski viseći vrtovi, a. zvonki će vas cvat "plominskog zvončića" čekati od konca svibnja pa do sredine lipnja. Riječ je naime o endemskoj biljci nazvanoj "istarski zvončić", kojoj Plominjani vole tepati „plominski zvončić". Može se naći ponajprije u Plominu, te na jugoistočnim obroncima Učke i na Sisolu.

Za sam obilazak Plomina nećete izgubiti puno vremena, ali svaka vaša sekunda provedena u tom jedinstvenom spoju kamena, zelenja, mora, planina, stijenja, arhitekture i prekrasnih pogleda (izbacite iz fokusa elektranu) ispunit će vam duh i tijelo, bojama, mirisima i mirom.

Zahtjevan uspon

Za zahtjevnije i tjelesnih napora željne namjernike Plomin je ishodišna točka za uspon na Sisol, vrh strmih obronaka koji dominira iznad Brseča i južnim hrptom Učke. Na mjestu gdje se hrbat sužava u uzak greben, Sisol se na istarsku stranu ruši strmim stijenama prema Katunu i Čepićkom polju, a s kvarnerske strane strmo tone u more. Uspon iz Plomina na Sisol traje i do tri sata i nije pogodan za malu djecu, a u ovo doba obavezno obucite, bez obzira na vrućine, visoku obuću. Kreće se iz samog mjesta, gledajući prema Labinu s magistralne ceste desno planinarskim markacijama označenim širokim strmim vatrogasnim putem do prvih travnatih livada. Dalje se ide uglavnom travnatim padinama i dugačkim grebenom s kojega cijelim putem pogled seže prema Kvarneru, Cresu, Lošinju, Brseču. Neposredno prije samog vrha koji je ujedno i geodetska točka nalazi se "Provretenica", okno kroz planinu, prirodni proboj kroz koji možete vidjeti na drugu stranu i Čepićko polje, no, ne pokušavajte tuda silaziti niti se dublje spuštati, veoma je strmo i neprohodno. S vrha se treba vratiti u Plomin istim putem. (Napisao i snimio Jure Vojak, [email protected])


Podijeli: Facebook Twiter