Što kriju ostaci broda potonulog u 16. stoljeću kod Fratarskog otoka, ovih dana polako otkriva petero arheologa iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, zajedno s desetak kolega iz Njemačkog arheološkog instituta i informatičkih stručnjaka iz Sveučilišta u Dresdenu.
Brod je izgorio
Na osnovu dosadašnjih istraživanja, arheolozi pretpostavljaju da se radi o brodu putujućih trgovaca metalnim sirovinama, koji su obilazili gradove, otkupljujući od stanovnika predmete od metala, poput bakra i bronce, da bi ih zatim otapali i prodavali kovačima kao sirovinu. Sve ukazuje na to da je brod izgorio, a svojevrstan je misterij zašto je potonuo na mjestu zaštićenom od vjetra, vjerojatno korištenom kao sidrište, u moru dubokom samo šest metara. Moguće je da se to dogodilo prilikom napada na trgovce i pokušaja pljačke ili da se neki od mornara napio, izvrnuo fenjer i zapalio plovilo. Mornari su vjerojatno sami zaranjali, izvlačili i spasili sve što su (tada bez ikakve opreme) uspjeli pronaći od vrijednog tereta. Te i druge zanimljive detalje ispričao nam je ravnatelj zadarskog Centra dr. sc. Luka Bekić, u "bazi" istraživača, ronilačkom klubu KL Sub, u kampu Indije u Banjolama.
Hrvatski se tim prvenstveno bavi samim brodom - njegovom datacijom, istraživanjem konstrukcije, porijekla i tereta. Istovremeno, predstavnici dvaju njemačkih partnera primjenjuju nove tehnologije u dokumentaciji podvodnih arheoloških nalazišta - arheolozi su konstruirali podmorski pomični most s kojeg je moguće vrlo precizno dokumentirati sve pronalaske, dok informatičari obrađuju snimke dobivene pomoću male teledirigirane podmornice i izrađuju trodimenzionalne modele otkrivenih objekata, a koriste i dva drona za snimanje iz zraka. Istraživanje je započelo krajem ožujka i potrajat će do 20. travnja, a financiraju ga zaklada Honor Frost iz Velike Britanije i Njemački arheološki institut.
- U sklopu programa pretraživanja hrvatskog podmorja i pronalaženja novih nalazišta, koji ostvarujemo pod Ministarstvom kulture, prije tri godine smo se posvetili ovoj lokaciji, oko rta Seline. Naišli smo na veliko oblo riječno kamenje, što je ukazivalo na brodolom, budući da su takvo kamenje nekad brodovi koristili za balast. Ispod kamenja i pijeska pronašli smo očuvani dio drvene konstrukcije broda. Prilično masivna drvena rebra ukazuju na to da se radi o većem brodu, ali zasad je još prerano naslućivati vrstu i veličinu broda. Uzorak drva smo poslali na specifičnu analizu u laboratorij u Poljskoj, gdje je utvrđeno da je drvo posječeno sredinom 16. stoljeća. U tom momentu smo znali da je to vrijedan nalaz i da je riječ o brodolomu iz 16. stoljeća, prisjetio se na početak cijele ove uzbudljive priče Bekić.
Kotao iz Otomanskog carstva
Među pronađenim predmetima je dio velikog brončanog kotla iz Otomanskog carstva, ukrašen ornamentima i citatom iz Kurana, zatim djelomično otopljeni dijelovi mjedenih svijećnjaka iz južne Njemačke, bakrene trake, brončani ingot ("pogača" od otopljenog metala slegnutog na dnu metalurške peći), puščano zrno i dio brončanog mehanizma za ispaljivanje. Sve je to bilo među teretom, a pronađeni su i dijelovi mehanizma za povlačenje konopa te osobnih stvari posade, poput keramičkih posuda i staklene čaše na stalku s lavljim glavama kao ukrasom, tipičnim za venecijansku produkciju murano čaša. No, to je još premalo dokaza da bi arheolozi ustvrdili da je brod s područja sjevernog Jadrana. Sama konstrukcija broda sačuvana je djelomično, isključivo u dijelu pod pijeskom, zaštićenom od školjaka, crva i drugih morskih organizama koji u našem moru drvo mogu uništiti u roku od pedesetak godina. Iza dijela koji je propao ostali su čavli korodirani u kamenu, koji ocrtavaju konture, pa će vjerojatno biti moguće dosta precizno reći da je riječ, primjerice, o galiji i koje je dužine i veličine bila.
Po uzoru na uspješan projekt koji su ostvarili u rovinjskoj Uvali Veštar, zadarski arheolozi se nadaju i ovo otkriće kod Fratarskog otoka okruniti reprezentativnom publikacijom i velikom izložbom, ovaj put u Puli.
Prezentiranje rezultata na kongresu u Dresdenu
Nakon detaljnog mjerenja i dokumentiranja, nalazište će biti konzervirano, pažljivo prekriveno pijeskom, geotekstilom i balastnim kamenjem, koji će znatiželjnicima ukazivati na brodolom i istovremeno štititi ostatke broda za budućnost, možda do nekih financijski boljih vremena, kad će ih biti moguće izvaditi na kopno, što je vrlo skup zahvat, restaurirati i predstaviti javnosti. Odmah po završetku terenskog istraživanja, uslijedit će prezentiranje rezultata na kongresu u Dresdenu, posvećenom novim tehnologijama u dokumentaciji podvodnih arheoloških nalazišta. Pronađeni predmeti će biti desalinizirani, očišćeni i restaurirani u zadarskom laboratoriju, najvećem takve vrste u Hrvatskoj. Predviđene su i metalurške analize koje će pokazati porijeklo pronađenih sirovina. Taj bi dio posla mogao potrajati oko dvije godine. (Kristina FLEGAR, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)