Što je bilo krivo dijete od šest mjeseci?

Mještani, predstavnici antifašističkih udruga i općinske vlasti (A. DAGOSTIN)
Mještani, predstavnici antifašističkih udruga i općinske vlasti (A. DAGOSTIN)

Delegacija Udruge antifašističkih boraca Rovinjštine predvođena Romeom Matoševićem položila je u srijedu vijenac na spomenik žrtvama NOB-a na ulazu u Kresine, ponajveće istarsko stradalničko mjesto, gdje je 7. listopada 1943. stradalo 57 mještana starosti od nekoliko mjeseci života do 91. godine.

Od ruke njemačkih i talijanskih fašističkih barbara ubijeni su redom svi koji su se u tom trenutku nalazili u selu, a među njima čak 26 djece mlađe od 16 godina, kako stoji na spomen ploči. "Oni nisu ničim izazvali da stradaju na takav način", kazao je predsjednik UABA-e Rovinjštine Drago Pulić prilikom polaganja cvijeća na spomenik u povodu 72. godišnjice stradanja sela Kresini. Trenutku izražavanja pijeteta, čija snaga nije oslabila unatoč desetljećima koja su prohujala, prisustvovao je najstariji mještanin sela koji je preživio strahotu paleži sela Frane Kresina, kao i žminjski načelnik Marko Križanac s delegacijom. Folklorna skupina Osnovne škole Vladimira Gortana Žminj održala je prigodni program, a potom se u tihoj povorki koju su predvodili sami mještani komemorativni skup preselio k grobnici stradalih na sjeverozapadnoj strani sela. U kapeli spomen-kosturnice vijenac su, uz pomoć člana predsjedništva SABA-e Hrvatske Romana Bošca položile tri djevojčice iz folklorne skupine čime je Božac htio podsjetiti na nježnu dob stradalih nevinih žrtava u Kresinima.

- Od 2. pa do 9. listopada Žminjština je dala 209 nedužnih žrtava, sjetimo se bombardiranja Žminja u kojem je 2. listopada poginulo oko sto Žminjaca, kuće popaljene i porušene, nije bilo dosta. Tri dana kasnije u mjestu Cere streljali su deset nedužnih mještana, idućeg dana 28 streljanih u mjestu Grizili, dok su 9. listopada pohodili pitomo selo Feštini gdje je šest ljudi pobijeno na pragu doma. A 7. listopada stižu, u ovo mirno, radno selo koje je tada imalo 88 žitelja. Živi su ostali samo oni koji su bili izvan ovog teritorija ili u oružanim jedinicama NOB-a. Njima 57 je mjesto ovdje, a među njima najmlađe dijete od šest mjeseci. Što je ono bilo krivo, čemu je bio kriv devedesetogodišnjak? Ali, gorilo je selo, nastalo je 57 žitelja, nastalo je zgarište i tuga. To naša mladost ne smije zaboraviti, kazao je Romano Božac u emotivnom govoru koji je nekima natjerao suze na oči kazavši da ti "do zubi naoružani okupatori nisu bili vojnici, već zvijeri i koljači " koji su na djecu s majkama bacali bombe ili ih zapalili žive "na stogu trukinjišća". Podsjetio je da su Kresini najteže stradalo istarsko selo u Drugom svjetskom ratu s ove strane Učke (u selu Lipa u općini Matulji pobijeno je 269 žitelja).

- Da nije bilo tih velikih žrtava, tog nacističkog pakla, tih zvijeri, ni fojbi u Istri ne bi bilo, kazao je predsjednik Saveza antifašista Istarske županije Tomislav Ravnić dodavši da nije čas za spominjanje fojbi, ali da mora reagirati budući da neki zvaničnici istarske politike uporno traže da se žrtve fojbi komemoriraju kao nevini ljudi. "Da nam oni nisu ubili, izmasakrirali i uništili na području geografske Istre 4.500 ljudi, a na području današnje Istarske županije 2.500 ljudi, odveli u logore više od 6.500 ljudi od kojih se većina nije vratila, spalili 1.500 domova, da toga nije bilo, jer narod je tražio, potpuno ispravno, da se moraju kazniti krivci, nikada fojbi ne bi bilo, kazao je Ravnić dodavši da je na području Istre imenom i prezimenom identificirano 286 žrtava fojbi. "Tko je nevin od tih ljudi? Pokažite mi tko je nevin, pa ćemo mu se pokloniti, može bit da je netko i završio nevin, ali još mi nitko nije pokazao nevinog", zaključio je Ravnić. Prethodno je delegacija Udruge civilnih invalida rata Hrvatske položila vijenac na spomenik u Kresinima, danas obnovljeno selo čiji su demografski ožiljci bili nepopravljivi, pa danas broji 21 žitelja. (Anđelo DAGOSTIN)


Podijeli: Facebook Twiter