Prva pripremna faza projekta obnove i revitalizacije rudarske ostavštine – projekt KOVA, prezentirali su sinoć u Polivalentnoj dvorani labinske Gradske knjižnice koordinatorica projekta Sanja Cvjetko Jerković i brojni suradnici na projektu.
U uvodnoj riječi labinski gradonačelnik Tulio Demetlika kazao je kako je Gradska knjižnica smještena u mramornoj dvorani prvi korak u ostvarenju cjelokupnog projekta kojim se proaktivno razvijaju sadržaji i programi kroz aktivno korištenje rudarske infrastrukture. Projekt je prepoznat od strane struke te je nagrađen s tri značajne nagrade.
Gotovo do 2021. godine
Valorizacija rudarske baštine započeta je kroz projekt "7 svjetionika Jadrana" koji za cilj ima stavljanje u funkciju bivših industrijskih objekata.
- Do sada je u projekt uloženo 12 milijuna kuna, što proračunskih sredstava, što potpora. Za realizaciju slijedeće faze projekta, sanaciju kupatila, lamparne, okna, 8 horizonta, hodnika Krapan te u konačnici dolaska na Rabačku plažu, potrebna su sredstva u visini 20 milijuna eura. Upornošću i vjerom, uvjeren sam da je to moguće realizirati, tome u prilog idu slični projekti u Engleskoj i Luksemburgu. Želja nam je da za stotu obljetnici Labinske republike 2021., bude obnovljeno okno te da se spustimo do 8 horizonta, poručio je gradonačelnik. Cvjetko Jerković u svom je izlaganju navela kako su rudnici na području Labinštine bili najznačajniji na području Republike Hrvatske te glavni pokretač industrije na Labinštini.
- Ovim projektom želimo ponosno valorizirati prošlost, formirati sadržaje koji će identifikacijski osnažiti Labin te potaknuti suvremenu urbanu transformaciju i ukupni razvoj, dodala je.
Projekt Kova nije usmjeren isključivo očuvanju baštine, već sukladno politici EU stvaranju sadržaja i aktivnosti koje su komplementarne postojećim, a kojima se osigurava održivi razvoj i trajno prožimanje autohtone i nacionalne kulture, turističke ponude, kreativnosti i poduzetništva. Želja je da se održi kontinuitet suživota s rudnicima, koji će se manifestirati kroz fizičku obnovu s novim sadržajima i aktivnostima, ali kroz nastavak rada na osnaživanju zajednice koju je oduvijek krasila multietničnost, tolerancija, participativnost, solidarnost i odvažnost.
Radni tim na čelu s Cvjetko Jerković proučio je 31 primjer prenamjene rudarske ostavštine u Europi. Koncepciji labinskog rudnika najbolje odgovara rudnik Guido u Poljskoj. Intencija je nadzemne objekte staviti u funkciju zajednice, približiti ih svim kategorijama stanovništva, od najmlađih do najstarijih. Ono što zasigurno izdvaja ovaj projekt od svih ostalih jest da je ovo jedini rudnik koji bi imao izlaz na more.
-Osim već postojećih, obnovljenih objekata, namjera je realizirati multifunkcionalnu dvoranu za razne sadržaje ispunjenu galerijama, muzej rudarstva, sadržaje s ugostiteljskom ponudom, prostor na Pjacalu za održavanje manifestacija, poput koncerata na otvorenom, nadovezala se na izlaganje Branka Petković, koja je zadužena za osmišljavanje idejnog rješenja rudarskog kompleksa na Pjacalu.
Ivan i Dorja Benussi kreirali su vizualni identitet projekta koji se najbolje objašnjava rečenicom – stari rudnici, novi prolazi. "Učinili smo integraciju autohtonog i izvornog u interpretaciji jezika Labinštine. Također, učinili smo poveznicu s poznatom krilaticom – Kova je nasa, pojasnila je Benussi. Što se samog logotipa tiče vođen je tenzijama, veli autorica, te dodaje kako je sukobljeno interno i eksterno te nadzemno i podzemno. Simbolizirano je okno, ulaz u rudnik, koji odiše čvrstoćom i jačinom, dok s druge strane imamo vanjsko svjetlo koje simbolizira svijetlost i pozitivu.
-U konačnici logotip podsjeća na rudarsku lampu, što nam nije bio cilj, ali nas jako raduje, jer lampa je nešto što obilježava rudarstvo, dodala je.
Istražili otkope
Ovaj sveobuhvatni projekt zahtijevao je i procjenu stanja rudarskog tornja i dizala kao i stanja podzemnih otkopa nekadašnjeg rudnika. Što se samog tornja tiče, Juraj Pojatina, nakon provedene detaljne analize utvrdio je da su najviši dijelovi tornja ujedno i najočuvaniji, dok će elemente u podnožju tornja trebati zamijeniti. Ugradit će se novo dizalo nosivosti dvije tone, što podrazumijeva 26 osoba, koliko je optimalno za formiranje grupa za obilazak.
Slovenski suradnik na projektu Bojan Lajlar, zajedno s timom proveo je analizu stanja podzemnih otkopa te je kazao kako je u globalu dobro stanje, koje će zahtijevati tek manje intervencije.
-Ono što će biti najveći izazov jest nakupljanje vode, posebice u hodniku koji vodi prema Rapcu, upozorio je.
Pred timom je realizacija prve faze projekta, sanacija tornja i veze s podzemljem te ugradnja dizala. (Ivana AHMIČEVIĆ)