U izgradnju obalnog kolektora u Puli je od 1996. godine, kada je počeo projekt MEIP, uloženo 240 milijuna kuna. No, ovog su ljeta Puljani i njihovi gosti ostali iznenađeni neugodnim smradom fekalija koji se vjetrom znao proširiti i do centra Pule. O tome zašto novoizgrađeni kanalizacijski sustav, odnosno obalni kolektor nije uspio u potpunosti eliminirati smrad upitali smo direktora Pula Herculanee Igora Starog.
U zaljev se više ne ispuštaju fekalije
- Obalni kolektor koji smo u rad službeno pustili ove godine, a u probni je krenuo još lani u lipnju, riješio je problem izljeva većine fekalnih voda u zaljev, jer je oko 40 ispusta duž pulske rive sanirano. Ranije su, kad je puhalo, smrdjeli cijeli zaljev i grad jer je Pula živjela na jednoj od najvećih septičkih jama na Jadranu budući da se u proteklih stotinu godina, od Austrougarske, nije ulagalo u infrastrukturu. A grad je rastao, kao i njegove potrebe. Više od 400 cisterna fekalija svaki dan izlijevalo se izravno u more podno rive. Taj je problem riješio obalni kolektor. U zaljev se više ne ispuštaju fekalije kao ranije, što omogućuje da se zaljev oporavi i da se Pula uistinu vrati životu na moru. Svi kanalizacijski otvori s rive sada su spojeni u zatvoreni sustav obalnog kolektora kojim će se fekalne vode pumpati do sadašnjeg i budućeg pročistača na Valkanama. Osim toga, čišćenjem taloga pulski zaljev će jako brzo uspostaviti ekološku ravnotežu, pojašnjava direktor Stari, ali i dodaje da rješavanje jednog ili više problema najčešće uzrokuje pojavu novih.
- Za vrijeme radova u Flaciusovoj ulici na obalnom kolektoru rekonstruirali smo zadnjih 300 metara starog kanala i praktično očistili zatrpani odvodni kanal Pragrande kojim je Austrougarska rješavala problem plavljenja kod velikih kiša. Morate znati da je ta dionica starog kanala, koja je prolazila kroz Uljanik, bila urušena u dužini od 50-ak metara. U potpunosti smo ga vratili u funkciju koju je imao i prije stotinjak godina da može povući ogromne količine oborina kada do njih dođe jer se radi o ogromnom podzemnom kanalu veličine 3 sa 2 metra kroz koji bez problema može proći odrasli čovjek ili manji stroj. I upravo se ispust Pragrandea u Uljaniku, očišćen i uređen prije dvije godine, pokazao kao izvor smrada u ovoj iznimno sušnoj godini bez oborina, pojašnjava Stari.
U oborinsku vodu se ispuštale fekalije
Pa ipak smrdi, a građani znaju da je Pula dvije godine bila raskopana upravo da ne bi više smrdjelo. No, direktor pojašnjava razliku između novoizgrađenog obalnog kolektora i kanala Pragrande.
- Obalni kolektor i Pragrande su dva odvojena sustava i kao takvi bi trebali ostati. Naime, obalni kolektor zbrinjava sve fekalne vode koje su se ranije bez ikakvog pročišćavanja puštale s rive i zbog čega je godinama smrdio cijeli zaljev. Pragrande je izgrađen kao odvodni protupoplavni kanal za odvod oborinskih voda, podzemnih i izvorskih voda iz sliva Pragrande, koje je poznato da obiluje vodama još iz vremena austrougarske i kao takav nije bio uključen u projekt obalnog kolektora.
No, on je nakon Drugog svjetskog rata, od protupoplavnog postao mješoviti kanal jer je u njega spojen određeni broj fekalnih ispusta okolnih zgrada i sliva pa se tako kanalizacija miješala s kišnicom te vodama iz sliva Pragrande. Lani to nije predstavljalo problem jer su oborine redovito prale fekalije iz Pragrandea, ali ove iznimno sušne godine nije bilo dovoljno padalina da isperu tako veliki kanal i počelo je smrdjeti u najnižem dijelu kanala kod ispusta u Uljaniku, ističe direktor Stari.
Govoreći o tome zašto kanal Pragrande nije saniran u trenutku izgradnje obalnog kolektora, kaže da su toliko mogli napraviti u okviru odobrenih kredita i sredstava Svjetske banke u sklopu Jadranskog projekta kojim se gradovima omogućavalo da riješe probleme kanalizacije povoljnim kreditima u suradnji s Hrvatskim vodama. Također, izgradnja tako složenog projekta nije moguća, kaže, ni s tehničkog aspekta jer nije bilo tehnički izvedivo graditi istovremeno obalni kolektor i Pragrande.
- Znali smo da nam po završetku projekta izgradnje obalnog kolektora preostaje za rješavanje još nekoliko preostalih ispusta u more, poput kanala Pragrande i Tivoli, a to smo i napominjali prilikom završetka radova. Pragrande d.o.o. je pristupio izradi projekta za kompletnu sanaciju kanala Pragrande i za to očekujemo sredstva fondova Europske unije za koje smo aplicirali, ističe direktor Stari i pojašnjava da se radi o 55 milijuna kuna koje Grad Pula ne može sam financirati, te će kroz EU fondove morati osigurati svega 2 do 9 posto potrebnih sredstava.
Čekaju se sredstva iz EU-a
Postojeći kanal Pragrande, koji je sada mješovit, rekonstruirat će se i podijeliti na oborinsku odvodnju (koja će i dalje imati ispust u more) i fekalnu odvodnju-kolektor koja će se sprovesti pored samog kanala Pragrande. Na upit gdje će se spojiti novoizgrađeni sustav fekalne odvodnje i hoće li se pritom negdje kopati, direktor Igor Stari kaže da je u planu odvajanje fekalnih voda iz kanala Pragrande, čime će fekalni priključci okolnih zgrada biti spojeni na postavljeni kolektor i u zatvorenom sustav biti odvedeni na pročistač i da je to projekt koji sada čeka sredstava iz EU, najkasnije do 2017. godine, no, tvrdi, nije predviđeno novo kopanje po Flaciusovoj ulici nakon što je dvije godine bila zatvorena zbog radova.
- Većina radova odvijati će se u Anticovoj ulici u kojoj smo i ostavili dio budućeg priključka kod izgradnje obalnog kolektora upravo da se Flaciusova više ne bi trebala kopati.
- Ponosan sam na to što u Puli ovaj povijesni projekt privodimo kraju jer on osigurava povratak Pule moru i drago mi je da sam mu na čelu. Makar mi je donio puno besanih noći, dobio sam priliku voditi jedan takav projekt i vjerujem će na kraju na njega biti ponosi, ne samo ja i svi zaposlenici poduzeća Herculanea i Pragrande koji su ga iznijeli na svojim leđima, već i svi naši sugrađani. Nakon 100 godina izgradili smo obalni kolektor, izgradit ćemo i uređaj za pročišćavanje i sanirati kanal Pragrande, te time riješiti probleme odvodnje grada Pule za duže razdoblje, rezimira direktor Stari.
Ekstremni vremenski uvjeti
Na upit kako komentira činjenicu da kada Pula plavi tada su krive ogromne oborine, a kad smrdi krive su velike suše, direktor kaže da svi moramo biti svjesni velikih klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta.
- Jedan dan padne sto litara kiše po kvadratu i teško je očekivati da negdje neće doći do poplave unatoč svemu što se poduzima. Očišćen Pragrande će smanjiti rizike od poplava na ovom dijelu grada, novi kanal Dolinka-Pragrande na drugom, ali to ne jamči da kod ekstremnih oborina neće negdje doći do poplava. Bitno je da se aktivno pripremamo, održavamo odvode čistima i brzo reagiramo kada do poplava dođe. Tako je i sada bilo s pojavom smrada iz kanala Pragrande. Od prvog dana pojave smrada radimo na utvrđivanju uzroka i na mjerama koje mogu smanjiti njegovu pojavu jer se ovakva situacija s velikim sušama i promjenama u razini mora može ponoviti i u budućnosti. Sifoni se redovito čiste i pune vodom, slivnici se svaku noć ispiru cisternama vode te se provodi i tretiranje bakterijskim kulturama i mikroorganizmima da bi se u što većoj mjeri spriječilo truljenje koje je glavni uzrok smrada. Tražimo i privremeno tehničko rješenje do konačnog razdvajanja fekalnih voda kojim ćemo kontrolirati pojavu smrada u uvjetima ekstremne suše, ističe direktor Igor Stari. (S. ZRINIĆ TERLEVIĆ)