Od 1. siječnja 2015. godine Grad Pula će povećati prirez porezu na dohodak sa 7,5 na 12 posto. Poskupjet će participaciju za vrtiće za 6,1 posto (sa 650 na 690 kuna), a do tada ćemo započeti pregovore sa sindikatom o smanjenju plaća za 10 posto za 600 zaposlenika koji su direktno ili indirektno na teret gradskog proračuna. Uz to ponudit ćemo manje programa svojim građanima, te loše vijesti je jučer na konferenciji za novinare iznio pulski gradonačelnik Boris Miletić. Dodao je da ne znao hoće li sve te uštede biti dovoljne te da će na proljeće, nakon prvog kvartala, napraviti analizu jesu li uštede dovoljne ili će uvesti nove.
Pojasnio je da je Grad Pula primoran uvesti te mjere nakon što je krajem studenoga Sabor izmijenio Zakon o porezu na dohodak kojim se rasterećuju plaće radnika, ali smanjuju prihodi Gradova, Općina i Županija. Dodao je kako je zbog gubitka tog novca Pula primorana namaknuti novac poskupljenjem nekih stavki, odnosno sniženjem određenih rashoda.
Pula ostaje bez 5,8 posto proračuna
Pojasnio je kako zbog toga ostaju bez 20 milijuna kuna u proračunu (kada se obuhvate sve kompenzacijske mjere) te da to predstavlja 5,8 posto proračuna. No, pročelnica gradskog Upravnog odjela za financije Vesna Sajić je pojasnila da zbog toga neće biti smanjen proračun te da će i iduće godine, kao i ove, iznositi 345 milijuna kuna. Naglasila je da će manjak od 20 milijuna kuna, zbog smanjenja prihoda od poreza na dohodak, u proračunu nadoknaditi prihod od komunalnog doprinosa zbog gradnje novih objekata. "No, taj prihod od doprinosa je namjenski i moramo ga kao takvog utrošiti i ne možemo njime pokriti manjak koji je izazvao nedostatak prihoda od poreza na dohodak", zaključila je.
U djelu gdje Pula vidi priliku za namaknuti novac je prirez porezu na dohodak pa su tu stopu odlučili povećati sa 7,5 na 12 posto. Ujedno će poskupjeti partecipaciju za vrtiće sa 650 na 690 kuna. S druge strane planiraju ostvariti uštede smanjenjem plaće 180 zaposlenika Grada, ali i ostalih 420 zaposlenika u javnim poduzećima ili javnim ustanovama. Obrazlažući te mjere Miletić je rekao da je to posljedica daljnje centralizacije države koja je uz Grčku među najcentraliziranijim u Europi.
Država ne pokreće svoje resurse, a uzima drugima
- U razvijem državama je normalno da država uzima 75-80 posto prihoda, a gradovima i općinama ostavi 20-25 posto. U Hrvatskoj smo došli do toga da država uzima 90 posto novca, a nama ostavlja preostalih 10 posto. Zbog takve redistribucije primorani smo na daljnje mjere štednje te se time poništava mnogo toga što je učinjeno za decentralizaciju od 2003. godine, rekao je Miletić. Dodao je kako su sa štednjom počeli 2007. godine, i prije nego je kriza počela, te da je Pula među gradovima koji izdvajaju najmanje iz svog proračuna za svoje službe. Požalio se da država ne pokreće svoje resurse, a ponovno uzima drugima. Pojasnio je da država nije stavila u funkciju neobrađeno poljoprivredno zemljište i bivše vojne zone za koji postoji interes, kao što su pulski aerodrom i priobalje.
- Tek ćemo vidjeti hoće li uspjeti državne mjere potaknuti potrošnju i rast PDV-a, sumnjičavo se upitao Miletić te zaključio kako bi po njemu bilo mnogo pravednije da su smanjili PDV jer bi tada jednako prošli svi građani, a ovako će veće koristi izvući oni s većim plaćama koji će postati još bogatiji, a siromašni još siromašniji.
Opravdavajući odluku o povećanju prireza Miletić je rekao da stopu od 7,5 posto nisu mijenjali već 20 godina, od 1994. godine, a da je sada povećavaju na 12 posto koliko imaju i ostali slični gradovi. Pritom je spomenuo Rijeku koja je prije nekoliko godina povećala prirez s 6,25 na 12 posto.
Koliko će smanjiti plaće porast prireza?
U Gradu Puli su napravili projekciju kako će se reflektirati na plaće radnika povećanje stope prireza za 7,5 na 12 posto. Analizom tih podataka utvrdili smo da će svima plaće porasti zbog drugačijeg obračuna poreza na dohodak, a povećani prirez će samo u manjoj mjeri smanjiti to povećanje. Primjerice, neto plaće od 5.000 do 8.000 kuna bit će u 2015. godine povećane za 107,5 kuna zbog obračuna manjeg poreza. No, povećani prirez će oduzeti od 21 do 67 kuna tog povećanja. Odnosno, plaća od 5.000 kuna bit će povećana na 5.107,5 kuna zbog manjeg poreza, ali će zbog višeg prireza to povećanje na koncu iznositi 5.085 kuna. Plaća od 8.000 kuna bit će povećana na 8.107,5 kuna zbog manjeg poreza, ali će zbog višeg prireza to povećanje na koncu iznositi 8.040 kuna.
Kod većih plaća efekt povećanja dohotka je još veći zbog znatnog sniženja poreznog rasterećenja, a rast prirez je također zamjetan. Kod plaća nižih od prosjeka efekt povećanja dohotka iznosi oko 50 kuna, a zbog rasta prirez taj rast bit će smanjen na iznos od 41 do 47 kuna. (Paulo GREGOROVIĆ)