Radnici zagrebačke Hidroelektre aktivirali su mine u 4.15 sati, 5. svibnja 1978. Nakon 45 minuta, kada se slegla prašina, ukazala se rupa – tunel Učka je bio probijen. U punom profilu probijen je devet dana kasnije, kada je kroz tunel krenula prva kolona vozila. Uslijedila je fešta.
Još veća fešta organizirana je na današnji dan prije 32 godine, 27. rujna 1981.: na Učki je održan velebni narodni zbor, a tadašnji član Predsjedništva SFRJ Vidoje Žarković presijecanjem vrpce pustio je tunel u promet.
Združeni pjevački zborovi pjevali su: "Prohodili smo Učku, spleli nove pute i kružere, neka svitom nose našu ljubav, slogu i veselje".
Na narodnom zboru govorili su Tomislav Kovač, predsjednik Skupštine Zajednice općina Rijeka, Aleksa Ladavac, sekretar Samoupravne interesne zajednice za ceste Hrvatske, Mario Bonita, predsjednik Talijanske unije za Istru i Rijeku, Petar Fleković, predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske i Vidoje Žarković.
Tu su bili i drugi značajniji državni i partijski drugovi i drugarice: Jakov Blažević, Milka Planinc, Ema Derosi-Bjelajac, Božidar Gagro, Mirko Mećava, Stanko Naletilić...
Veliki posao odradio je Antun Bubić, predsjednik Koordinacijskog odbora za izgradnju tunela kroz Učku, koji je, među ostalim, naglasio: "Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da je realizaciju ovoga velikog poduhvata omogućila upravo masovna podrška radnih ljudi i građana. Stoga i kažemo da su narodni zajam i čvrsta odlučnost ljudi savladali Učku".
I predsjednik SFRJ Josip Broz Tito podržavao je ideju o proboju Učke, pa je i osobno dao svoj novčani prilog od 10 tisuća tadašnjih dinara. To je bila velika podrška, moralno-politički vjetar u leđa da se, kako je rekao Juraj Pađen, stane na kraj "neprirodnoj i za Istru štetnoj prometnoj orijentaciji; to je početak nove, jedino logične i društveno prihvatljive prometne usmjerenosti".
Od ideje do konačne realizacije tunela Učka proteklo je mnogo vremena – deset godina, uložen je golemi trud i angažman stručnjaka raznih profila: urbanista, ekonomista, projektanata, izvođača, ali i svih onih građana čiji je zajednički san bio povezivanje našeg najvećeg poluotoka s Rijekom, odnosno s hrvatskim zaleđem i tadašnjom Jugoslavijom.
Bilo je to i izrazito političko pitanje, pa će i književnik i pjesnik Zvane Črnja reći će: "U kamenoj utrobi planine završena je posljednja bitka za ovaj prostor, bitka s fantomima i već poraženim idejama".
Prve aktivnosti u organizaciji izgradnje tunela kroz Učku s prolaznim cestama započinju sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je istarska zajednica općina osnovala Koordinacijski odbor za izgradnju tunela (predsjednik A. Bubić) te organizirala raspisivanje javnog zajma za osiguranje novca. Osnovano je i poduzeće Učka sa sjedištem u Pazinu (direktor Aleksa Ladavac), sa zadatkom da pripremi dokumentaciju za gradnju istoimenog tunela. (Pripremio Robert BURŠIĆ, fotografije iz monografije "Učka - cestovni tunel")
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU