Glas Istre
Utorak
24.01.2017.
Pula
Vrijeme po gradovima u Istri
24.01
Prvi podzemni kontejneri za otpad u pulskom Parku grada Graza (Arhiva)
> Fotogalerija
#

Povećanjem reciklaže rasteretit će se Kaštijun

Objavljeno: 28.12.2016 | 16:28 Zadnja izmjena: 28.12.2016 | 16:28 9 komentara

Sustavom prikupljanja selektiranog otpada "od vrata do vrata" u Puli, najvećem istarskom gradu, obuhvaćeno je 90 posto od oko 7.500 obiteljskih kuća, a do početka iduće turističke sezone čipirane bi posude za ostatak kućnog otpada i posebne vrećice za sirovine, poput stakla, plastike i papira odnosno kartona, trebale dobivati sve obiteljske kuće u gradu. Što se tiče rješenja za Puljane koji žive u nekoj od 800-tinjak stambenih zgrada, postavljaju se prvi tzv. eco-boxovi za zgradu ili blok zgrada sa zajedničkim posudama za selektivno prikupljanje otpada.

U užem gradskom centru, pak, ugrađuju se podzemne posude za komunalni otpad koje su zatvorene i svaka će obitelj iz tog dijela grada dobiti elektronski ključ. U Herculanei tvrde da će, kao i kod obiteljskih kuća, i u ovom slučaju postići visok stupanj individualizacije prema principu "plati koliko si otpada odložio".

Posude čipirane - računi po starom

Plaćanje usluge prikupljanja komunalnog otpada, međutim, još uvijek se vrši prema volumenu.

- Uspostavom potrebne infrastrukture stvaramo pretpostavke za poštivanje načela "onečišćivač plaća", na način da će svako domaćinstvo biti u prilici platiti koliko je otpada odložilo, s obzirom da su posude individualizirane čipovima. Ukratko, koliko je puta posuda pražnjena, tolik će biti i račun. Kod višestambenih objekata taj princip još uvijek nije moguće primijeniti. Iako je zakonodavac definirao okvir i načelo prema masi ili volumenu odloženog otpada, ukupno odložen otpad iz višestambene zgrade nije moguće podijeliti po pojedinoj stambenoj jedinici.

Država još nije donijela uredbu kojom će ti kriteriji biti definirani. Hoće li to biti broj članova kućanstva u određenom razdoblju, veličina stana, količina otpada, kombinacija nekih od ovih kriterija ili nešto treće, to tek treba definirati. Po usvajanju uredbe zasigurno će doći i do promjene načina obračuna usluge upravo prema načelu "onečišćivač plaća", što je uostalom i zakonska obveza, kažu u Herculanei.

- Pula je još 2008. godine značajnije krenula s procesom selektivnog prikupljanja otpada, s ciljem smanjenja količine komunalnog otpada koji odlažemo na deponij. Zahvaljujući postupnoj uspostavi sustava gospodarenja otpadom, danas stopa odvajanja u Puli prelazi 20 posto, dok je hrvatski prosjek 17 posto, a Zagreb je, primjerice, na jedva dva posto. Naši sugrađani su ponovno pokazali visoku razinu ekološke osviještenosti. Čitava Istra je među najnaprednijim regijama u Hrvatskoj; uz Primorsko-goransku županiju jedini već imamo izgrađene cjelokupne sustave za gospodarenje otpadom.

Pitanje je može li cijela Hrvatska prema najavama nadležnog ministarstva u kratkom roku od iduće četiri godine postići zadane ciljeve, odnosno 50 posto selektivno prikupljenog otpada, i tko će materijalno odgovarati za propuste ukoliko se to ne postigne. Hoćemo li za propuste nacionalne politike morati plaćati svi mi ili samo oni koji su neodgovorni? - pita se pulski gradonačelnik Boris Miletić koji je ujedno i predsjednik Skupštine društva Kaštijun, Županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Neuređeno tržište sekundarnih sirovina

Na pitanje gdje se selektiran otpad plasira i po kojim cijenama, iz Herculanee odgovaraju da Hrvatska nema uređeno tržište sekundarnih sirovina, te da cijene otkupa takve ambalaže ovise o nekoliko faktora, poput čistoće prikupljene sirovine, kretanja otkupnih cijena na svjetskom tržištu, trenutnoj potražnji i slično.

- Današnji primitivan način postupanja s otpadom podrazumijeva prikupljanje i odlaganje bez ikakve obrade. Sigurno je da obrada otpada ima svoj trošak jer primarna selekcija, recikliranje, gospodarenje korisnim sirovinama, kao i samo postupanje s otpadom, imaju veću cijenu od današnjeg primitivnog načina odlaganja neobrađenog otpada na deponije. No, je li stvaranje zemljanih brda ispunjenih otpadom zaista naša budućnost? Ključno je da će sprječavanjem nastanka otpada i njegovom primarnom selekcijom na kućnom pragu, građani sami moći utjecati na preostalu količinu otpada koju je potrebno obraditi, a posljedično i na svoje račune, odgovara Miletić na pitanje koliko će puštanje Kaštijuna u rad poskupjeti račune za odvoz smeća.

Kaže da će se izgradnjom i stavljanjem u funkciju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun napustiti sadašnji zastarjeli sustav zbrinjavanja otpadom, koji danas funkcionira po principu "prikupi - deponiraj" bez ikakve obrade. Nova tehnologija obrade otpada koja se uvodi, ističe pulski gradonačelnik, u skladu je s ciljevima kružnog gospodarstva, s praksom u EU-u i smjernicama Europske komisije.

Miletić ponavlja da je sustav, u koji su jedinice lokalne samouprave u Istri posljednjih godina uložile znatna sredstva i pripremile svu potrebnu infrastrukturu, odobrila Europska komisija, da je usklađen sa svim važećim direktivama te sufinanciran iz EU-fondova s više od 205 milijuna kuna, a temelji se i na Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Završen probni rad Kaštijuna

Na pitanje je li probni rad Kaštijuna pokazao hoće li kapaciteti biti dovoljni za cijelu Istru, Miletić odgovara da lokalne zajednice ulažu znatne napore i novac u optimizaciju sustava, da bi se osigurala infrastruktura za povećanje postotka izdvojenog prikupljenog otpada (reciklaže) te smanjila količina ostatnog otpada, koji treba dovoziti na obradu u Centar za gospodarenje otpadom.

- Kapacitet postrojenja za mehaničko biološku obradu od 90.000 tona otpada godišnje definiran je na temelju količina miješanog komunalnog otpada u Istarskoj županiji, koji preostaje nakon izdvajanja korisnih sirovina i procjene količina takvog otpada za narednih 30 godina, kaže Boris Miletić.

Obrada otpada i ispitivanje postrojenja Kaštijuna u probnom radu su završeni. Izvođač priprema završno izvješće kojim će se dokazivati kapacitet, tehničke i tehnološke karakteristike postrojenja u različitim uvjetima, operativni troškovi i drugo. Nakon prihvaćanja izvješća, slijede tehnički pregledi postrojenja i dobivanje uporabnih dozvola, nakon čega će Centar započeti s redovnim radom, najavljuju nadležni.

Ministarstvo: Reciklažni centri sa sortirnicama i kompostištima

Nacrt Plana gospodarenja otpadom u Hrvatskoj za razdoblje 2016.-2022., koji je do 2. prosinca bio na javnoj raspravi, temelji se na kružnom gospodarstvu koje će omogućiti razvoj industrije recikliranja i generiranje novih zelenih radnih mjesta. Naglasak je Plana, poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, na poštivanju hijerarhije gospodarenja otpadom, te su u prvom planu sprječavanje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje. Okosnica novog sustava bit će reciklažni centri sa sortirnicama i kompostištima u kojima će se za reciklažu pripremati odvojeno prikupljeni otpad.

- Time ćemo omogućiti povećanje stopa recikliranja i ostvarenje cilja od 50 posto odvojeno prikupljenog otpadnog papira, plastike, stakla i metala do 2020. godine. Cilj je da Vlada Plan usvoji do kraja godine da bi Hrvatska što prije mogla početi koristiti 475 milijuna eura iz EU-fondova za projekte gospodarenja otpadom, a tim sredstvima će se, među ostalim, financirati uspostava centara za ponovnu uporabu, reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostišta… Cilj nam je dobiti kvalitetan Plan koji će omogućiti da Hrvatska konačno napravi pozitivan zaokret u politici gospodarenja otpadom, poručuju iz Ministarstva.

Potvrđuju da u Istarskoj županiji udio odvojeno prikupljenog otpada iznosi 17,82 posto, a na razini Hrvatske iznosi 24 posto. Najviše odvojeno prikupljenog otpada imaju Međimurska, Primorsko-goranska, Brodsko-posavska i Koprivničko-križevačka županija, stoji u odgovoru Zorane Deljanin, voditeljice Službe za odnose s javnošću i protokol Ministarstva zaštite okoliša i energetike. (Duška PALIBRK)



Novosti
PulaIstra
CrnaKronika
Sport
Kultura
Mozaik