Poreč: Broj galebova smanjen za trećinu postavljenjem lažnih jaja

Ptice ne prezaju ručati s turistima
Ptice ne prezaju ručati s turistima

Otkad je 2011. godine pokrenut projekt „Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca te procjena opasnosti (rizika) za zdravlje ljudi” broj tih odraslih ptica na Poreštini smanjio se za trećinu. Zaključak je to nedavno održanog sastanka na tu temu u Gradu Poreču koji je izabrao humanu metodu suzbijanja populacije galebova postavljanjem lažnih jaja. Osim na Poreštini, iz gradske uprave doznajemo da je isti projekt odnedavno pokrenut i na Rovinjštini i području grada Novigrada.

Ptica živi čak 35 godina

- Galeb je ptica koja prosječno živi 35 godina, a uz to je i reproduktivna čitavog života, što u uvjetima u kojima hrane za galebove ne nedostaje, rezultira naglim porastom broja ptica. Iako je galeb zbog snažnih krila vrlo mobilan, u pravilu ne napušta područja na kojima postoji obilje hrane. Upravo je to razlog zbog kojeg se zadržavaju na našem području, što je dokazano i prebrojavanjem populacije galebova u sklopu ovog projekta. Intervencije u projektu usmjerene su isključivo na zamjenu jaja, pa je tako u šest godina na području od Novigrada do Rovinja postavljeno 11 tisuća lažnih jaja, a nadziranjem ležanja ptica na lažnim jajima utvrđeno je da je za toliko smanjen i broj ptića, prenosi nam Ajna Temimović iz gradskog odjela za odnose s javnošću.

Na nedavno održanom sastanku izvješće za prošlu godinu i prijedlog aktivnosti za ovu godinu iznijeli su Branko Jurić iz Veterinarske bolnice Poreč i prof. Albert Marinculić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz njih, sastanak je vodila koordinatorica Zdravog grada Poreč Nataša Basanić Čuš. Prisutni su bili i predstavnici gradskih odjela za zdravstvo i društvene djelatnosti, turističkih zajednica Istre, Poreča, Vrsara i Funtane, tvrtki Valamar Riviera i Plava laguna, Grada Rovinja i Novigrada. Partneri u projektu su još i općine Funtana, Vrsar i Tar-Vabriga i tvrtke Maistra Rovinj i Laguna Novigrad.

Projekt predstavlja i najbolju zaštitu zdravlja i sigurnosti ljudi, pa su ga prepoznali i drugi gradovi u Hrvatskoj koji se s problemom povećane populacije galeba kalukovca tek trebaju suočiti. Osim toga, kao posebno važan dio ovog projekta predstavlja se dobra suradnja  s akademskom zajednicom, a porečki je projekt nedavno dobio podršku i Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

-Da bi se s dobrim rezultatima nastavilo, zaključeno je kako bi edukaciju o ovoj ptici i opasnostima za ljudsko zdravlje trebalo intenzivirati i u školama, a vrlo su važne i oznake po gradu koje bi upozoravale turiste da ne hrane galebove. Naime, kroz šest godina projekta tijekom kojeg su praćene promjene u ponašanju i gniježđenju, zaključeno je kako ne prezaju od napada na ljude kada god im se ukaže prilika da ljudima „ukradu“ hranu, a istovremeno su i vrlo nasrtljivi kad se ljudi približavaju njihovim gnijezdima, koja se vrlo često nalaze na ravnim krovovima u urbanim sredinama. Ohrabruje podatak da se smanjio i broj gnijezda. Zaključeno je kako je u budućem razvoju projekta vrlo važno odrediti sigurno i zaštićeno hranilište za galebove, posebno kad uslijede skore promjene (zatvaranja) gradskih odlagališta otpada, čime bi se ljudi dodatno zaštitili od neugodnih napada galebova, koji će tada, u potrazi za hranom, postati još agresivniji, prenijela je Temimović.

Gnijezda na krovovima

Veterinarska bolnica Poreč, zajedno sa svim suradnicima na projektu, nastavit će mapirati gnijezda galebova, a kao i u dosadašnjoj realizaciji projekta, po svakoj dojavi, njihov će tim izaći na teren. Sa sastanka je poručeno da će se i dalje koristiti metoda postavljanja lažnih jaja jer se tijekom reproduktivnog perioda galebovi smiruju i vežu uz gnijezdo, koje cijelo vrijeme sadrži lažna jaja. Postavljanjem lažnih jaja nastavit će se i odmicanje gniježđenja galebova iz urbanog prostora - s krovova hotela i kuća, ravnih i kosih krovova - na otoke i hridi. I dalje će se pozorno pratiti zdravstveni rizici od mogućeg prijenosa bolesti s ptica na ljude za građane i posjetitelje područja projekta, ali i čitave Istre, izlovom ptica te analizom uzoraka perja i izmeta ptica (laboratorijske pretrage) te bakteriološkom analizom voda, doznali smo iz gradske uprave. (T. KOCIJANČIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter