Već godinama biciklizam je u usponu, kada se govori o turizmu, ali i korištenju bicikala kao prijevoznog sredstva. Zapadne zemlje, prije svega srednje Europe, sve se više prilagođavaju u prometu, što se tiče infrastrukture, ali i proizvodnji tog prijevoznog sredstva krajnjim korisnicima. Tako svake godine izlaze na tržište noviteti, a najveći među njima svojedobno je bio električni bicikl koji je postao iznimno omiljen. Također, uređuje se sve više biciklističkih staza, posebno onih gradskih koje omogućavaju normalno prometovanje gradom bez opasnosti od prometnih nezgoda koje se često događaju kada istom prometnicom prometuju motorna vozila i bicikli. U većim gradovima raste i trend uvođenja sustava najma javnih bicikala kojime se korisnici na brz, jeftini i prije svega ekološki način mogu prevesti do željenog mjesta.
Popularni električni bicikli
Upravo su svi ti trendovi predstavljeni na najvećem biciklističkom sajmu u Europi - Eurobikeu u Friedrichshafenu u Njemačkoj na kojem se među ostalim predstavila i Istra kao cikloturistička regija - dakle javno-privatni DMC za aktivni turizam te pet hotelijera- Arenaturist, Valamar Riviera, Istraturist, Maistra i Laguna Novigrad kojima su cikloturisti vrlo važna ciljna skupina radi popunjenja pred i posezone. Ujedno, predstavile su se najveće biciklističke utrke. Uz njih iz Hrvatske na sajmu su predstavio i Kvarner.
Naime, Istra već niz godina radi na podizanju tog turističkog proizvoda koji dovodi grupe rekreativaca i sportaša na Poluotok, prije svega van glavne sezone. Osim toga, označene i djelomično uređene staze dodatna su ponuda turistima u destinaciji koji osim sunca i mora, razgleda gradova i enogastronomije imaju još jedan vid provoda u Istri. A i često ga koriste. Doduše, kako se uvijek naglašava, iako je mnogo učinjeno, još puno toga Istra treba napraviti i urediti da bi bila prava cikloturistička destinacija, prije svega kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.
Kako nam kaže čelni čovjek DMC-a za aktivni turizam Martin Čotar, na glavnom skupu sajma Travel Talku najviše se govorilo o električnim biciklima koji otvaraju jedno cijelo novo tržište. Ujedno, predstavili su se noviteti u proizvodnji bicikala kao što je fat bike, dakle bicikl s enormno debelim gumama za kretanje po snijegu ili pijesku.
- Jedna od glavnih tema skupa bili su veliki prometni problemi, davanje prednosti određenim prijevoznim sredstvima te gradnja velikih infrastrukturnih objekata, konkretno biciklističkih staza i mostova. Predstavljeni su kao primjer projekti biciklističkih staza i prometnica sa sjevera Europe koje su kombinirane s pješačkim stazama. One doslovce prelaze rijeke te povezuju više dijelova grada te time potiču biciklizam i konkretnu komunikaciju nemotornim sredstvima prijevoza. Takvu organizaciju prometa možemo vidjeti u Grazu koji je fenomenalno riješio taj problem. Analizom se vidjelo da je 90 posto prometa u gradu vezano uz traženje parkirnog mjesta. Smanjivanjem prometnica za automobile, a povećavanjem prostora za bicikliste i javni prijevoz, promet se vozila radikalno smanjuje. I to je svjetski trend, kaže Čotar.
Biciklizam marginalnog značaja
U Hrvatskoj se još uvijek ne razmišlja o organizaciji prometa koji bi više bio naklonjen ovakvoj mobilnosti.
- Nemamo definirane standarde, takvu kulturu prometa i trend gradnje ovakvih prometnica. Problem je biciklista što su involvirali u različite segmente. Biciklizam je, naime, sport, prometni element, transportno sredstvo, element za zdravlje i turizam, putovanje te avanturu. A u Hrvatskoj u državnim institucijama biciklizam se tretira isključivo kao prometno sredstvo koje služi za prijevoz. Marginalnog je značaja te ima djelomično izrađenu infrastrukturu i signalizaciju. Pri tome, uopće se ne uzima u obzir mogućnost biciklizma u turizmu, tvrdi Čotar.
Značajna tema ovog skupa bio je i problem kolizije MTB biciklista, pješaka i drugih vrsta biciklista ili aktivnosti u prirodi.
- Takav se problem rješava odvojenom signalizacijom i naznačivanjem karakteristika puta, izradom jasnih materijala te prednosti prolaza. Dakle, treba definirati sustav za te segmente kako bi korisnici koristili sadržaje na način da ne ulaze u konflikt s drugima te da se međusobno ne ugrožavaju, kaže Čotar. Tvrdi da se u Istri takav problem ne primjećuje jer su jasno označene i definirane bike i trail staze. Jedina iznimka po tom pitanju su Ćićarija i Učka gdje se ponekad, ali rijetko, dešava da se po istim stazama kreću biciklisti i pješaci. Doduše, u planu je definiranje biciklističkih staza kojima bi se posebno označilo kuda mogu biciklisti, a kuda pješaci.
Predstavljena je i analiza zašto cikloturisti dolaze u neku destinaciju. Glavni motivi su očuvanost i raznolikosti prirode, zdravlje te promjena ambijenta, staza, okruženja, staza i kulture, ali i velike biciklističke manifestacije.
- One dovode goste na duži rok od samih termina kada se održava manifestacija. Manifestacije ujedno propagiraju destinacije u inozemstvu zbog reklame same utrke, angažiraju puno volontera i puno se spominju u lokalnim medijima. Samim time stvara se senzibilitet među "nezainteresiranom" populacijom za sportsku aktivnost, bilo da se radi o biciklizmu ili pješačenju. Također, na taj se način stvara kultura u prometu te senzibilitet za bicikliste i pješake, zaključuje Čotar. (B. BAN)