Godinama su se toga pribojavali, a sada im se ostvarila najgora noćna mora; setom od nekoliko zakona i zakonskih izmjena, među njima i onom o regionalnom razvoju, izglasanim na ovotjednom zasjedanju Sabora, svih osam istarskih jedinica lokalne samouprave sa statusom područja posebne državne skrbi, ili brdsko-planinskih područja; Grad Buzet i općine Cerovlje, Gračišće, Grožnjan, Lanišće, Lupoglav, Motovun i Oprtalj, kroz iduće tri godine izlazi iz sustava potpore. Razlog tome leži u činjenici što im je indeks razvijenosti veći od 75 posto državnog prosjeka.
I do 40 posto manje novca
Godišnji gubitak proračunskih sredstava za ovih osam gradova i općina sa statusom potpomognutih područja, kada izgube sva financijska prava, mogao bi iznositi ukupno oko 23,5 milijuna kuna poreznih prihoda što je kod nekih jedinica lokalne samouprave i do 40 posto proračunskih sredstava. Drugim riječima, oko 25 posto istarskog područja, odnosno oko 13.000 stanovnika koliko ih živi na tom području, izgubit će dosadašnji standard. Kompenzacijskim mjerama doduše, u idućoj godini bit će im vraćeno 11,165 milijuna kuna, 2016. godine prema prijedlogu Vlade 6,485 milijuna da bi 2017. godine taj iznos pao na samo 3,970 milijuna kuna.
Paradoksa li, jedinicama lokalne samouprave ostao je status, ali su izgubili financijske povlastice, a u kojim sve razmjerima tek će osjetiti u idućem razdoblju. - Izgubili smo potpore, ali nam je ostao brdsko - planinski status što znači da će građani i dalje moći besplatno brati šipak, žir i ribidnice, sarkastično je primijetio Siniša Žulić, gradonačelnik grada koji će najviše izgubiti.
- Ovo je najveći gubitak izvornih proračunskih prihoda u povijesti Buzeta. Građani će biti dvostruko zakinuti jer do sada su se porezna sredstva ravnomjerno raspoređivala na sve aktivnosti i djelatnosti, a sada su strogo namjenska. Uz to što su sredstva značajno smanjena, njima nije dozvoljeno sufinanciranje boravka djece u vrtiću, učenika u produženom boravku, starijih u Domu za starije i nemoćne, socijale, sporta, kulture, školskih i zdravstvenih programa, čime je pad socijalnog i društvenog standarda dvostruko veći nego smo očekivali. Raspoloživim sredstvima neće se ni približno moći pokriti sve potrebe koje smo do sada financirali, komentirao je Žulić.
Planirani proračuni na "reviziju"
- Zakon je još nepovoljniji nego smo očekivali. Sredstva su strogo namjenska za investicije, materijalne troškove i energiju pa ćemo se dovesti u situaciju da ćemo za investicije imati više novaca nego smo planirali, no zato s druge strane nećemo moći pokrivati dosadašnju razinu troškova poput sufinanciranja boravka djece u vrtiću ili korisnika doma za starije, rekao je Žulić. Istaknuo je također da je time postao nevažeći i prijedlog buzetskog proračuna koji se upravo nalazi u javnoj raspravi te da će proračunski "minus" za 2015. godinu iznositi oko 6,5 milijuna kuna.
Čelnici osam istarskih jedinica lokalne samouprave nekoliko su puta intervenirali i protestirali zbog zakonskih odredbi kojima će se značajno pogoršati mogućnosti razvoja i uvjeti života u unutrašnjosti Istre. Predlagali su da se uzme u obzir specifične geomorfološke karakteristike; nadmorsku visinu, demografsko stanje, starost stanovništva, slabu naseljenost, te ukine kriterij prosječnog dohotka per capita jer velika dobit samo jednog poduzetnika ili obrtnika u maloj sredini s obzirom na mali broj stanovnika sa kojim se dijeli, značajno utječe na visinu tog kriterija.
Najviše je primjedbi bilo upravo na izračun indeksa razvijenosti gradova i općina koji pokazuje apsurdne odnose, kao primjerice taj da najsiromašnija istarska općina, Općina Lanišće, ima indeks razvijenosti od 96,47 posto te stoga i izlazi iz sustava potpore. Sela istarskog Krasa na čijih 144 četvornih kilometara živi svega 329 stanovnika, sada bi mogla postati još praznija.
- Žalostan sam i pomalo iznenađen od prvog dana. Dogodit će se da ćemo se suočiti sa negodovanjem stanovnika, zbog reduciranja socijale, programa pomoći u kući starijima, vatrogastva, a nagore će biti ukoliko kroz stipendiranje budemo morali zakinuti srednjoškolce i studente. Ostaje nam samo nada, a kažu da ona umire posljednja, da će ministarstva kroz druge mjere imati sluha za funkcioniranje laniške općine. Vrijeme će pokazati svoje, no ukoliko ne budemo mogli funkcionirati, nema nam druge nego ključ u bravu, komentirao je načelnik laniške općine Neven Mikac. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)