Oprez - ose i stršljeni u akciji


Premda karakteristično za ovo doba godine, susret s osama i stršljenima nikad nije ugodan. Upravo se s takvima problemima koje donosi prisutnost ovih opasnih kukaca posljednja dva tjedna intenzivnije susreću žitelji Puljštine.

Često se za pomoć obraćaju Odjelu za dezinsekciju, dezinfekciju i deratizaciju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Čak pet poziva jučer je već do podneva zaprimljeno zbog ove problematike, doznajemo od Nediljka Landeke, voditelja Odsjeka za dezinsekciju, dezinfekciju i deratizaciju pri Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije.

Ubodi osa i stršljena nisu bezazleni

- Zapravo je to na neki način i uobičajeno za ovo doba godine, budući da su sada društva u kojima žive ose i stršljeni najbrojnija te ih se najčešće primjećuje. No, ponekad se dolazi i u neposredan kontakt koji može rezultirati ubodom. Ubod može biti opasan za osobe koje razvijaju jaku alergijsku reakciju na ubod. Gnijezda su primijećena najčešće na tavanskim prostorima, dimnjacima, dvorišnim kućama koje se ne koriste svakodnevno, šupljim stablima, ali i u zemlji.

Događa se da isti dimnjak ili neko drugo skrovito mjesto svake godine nanovo posluži osama i stršljenima za izradu gnijezda. Zbog toga je bitno da se tijekom zimskog razdoblja takav prostor ili dimnjak jednostavnim građevinskim zahvatima (stavljanje žičane mreže ili zatvaranje žbukom) učini nepristupačnim za matice koje će slijedećeg proljeća tražiti mjesto za podizanje nove kolonije, savjetuje voditelj Landeka.

Tijekom boravka na otvorenom, posebice krajem ljeta i početkom jeseni, često nas uznemiravaju ose. U potrazi za hranom obilaze stol s doručkom, voćem, sokom i sličnim namirnicama, pri čemu nerijetko dolazi i do neugodnih uboda koji kod alergičnih osoba mogu biti i fatalni.

Populacija prisutna u jednom gnijezdu najčešće broji 200 do 300 jedinki, no već prema vrsti i uvjetima, populacija može brojati i do 7.000 jedinki u jednom gnijezdu. Gnijezda često slobodno vise na tavanima, drveću, kutijama roleta, ispod vrha krova. Populacije svih vrsta osa aktivne su preko ljeta, najkasnije do početka studenog kada ugibaju, a samo oplođene ženke, buduće matice prezimljavaju, te na proljeće osnivaju novu koloniju.

Za razliku od pčela, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži te mogu ubosti više puta. Otrovi ose i stršljena sadrže kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena kada je i količina otrova veća. Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda, iako su češće nakon dva ili tri prijašnja uboda.

Mogu ubosti više puta

Iskusni pčelari savjetuju da se gnijezdu stršljena nikako ne treba približavati, već udaljiti. Ubod stršljena bolniji je od uboda ose jer je njegov žalac puno veći i zadire dublje u kožu. To doprinosi jačem osjećaju boli. U otrovu se nalazi acetilholin, supstanca koja izaziva jak osjećaj pečenja. Ubode li u području usta, grla odnosno glave općenito, treba se uputiti liječniku.

Na mjestu uboda stvara se natečeni vršak, crven i bolan. Bol obično nestaje u roku od nekoliko sati, dok otečenost može potrajati i do 24 sata. Ako se radi o više uboda može doći i do povraćanja, proljeva, glavobolje i povišene temperature. Također, hitno treba potražiti liječnika ukoliko se naleti na roj stršljena te se zadobije više uboda istovremeno. Nakon uboda stršljena, najprije treba pokušati izvaditi žalac, a potom staviti kockice leda na mjesto uboda. Poželjno je i dva do tri puta dnevno oprati mjesto uboda vodom i sapunom.

Osjete li se poteškoće u disanju, osjećaj napetosti u grlu, vrtoglavicu ili padanje u nesvijest, mučninu ili povraćanje, znači da se razvija alergijska reakcija, te također hitno treba zatražiti liječničku intervenciju. Ne treba paničariti, već pomno pratiti opće stanje te promjene na koži oko uboda. Pomoć se može pronaći i vlastitoj kuhinji, primjerice kod uboda ose posebno je djelotvoran jabučni ocat koji smanjuje bol i ublažava svrbež, a dovoljno je octom natopljeni oblog staviti na mjesto uboda. U istu svrhu može poslužiti i ploška sirove jabuke te limunov sok kojeg je potrebno nakapati, a potom utrljati na mjesto uboda ili ujeda. (Sanda ROJNIĆ SINKOVIĆ)

 


Podijeli: Facebook Twiter