Prva istraživanja pokazala su da Čepićko polje ima smisla navodnjavati, ali će od toga koristi imati samo neke poljoprivredne kulture, što je međutim dovoljan razlog da se nastavi s poslom odnosno krene u konkretno projektiranje i izradu drugih pratećih studija. Ovakav je zaključak proizašao iz predstavljanja tzv. agronomske studije o projektu navodnjavanja Čepićkog polja, koju su u srijedu u kršanskoj općinskoj vijećnici predstavili njeni izrađivači s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.
Poljoprivrednici zainteresirani
Osim predstavnika općine Kršan i Odjela za poljoprivredu Istarske županije, predstavljanju agronomske studije prisustvovali su i poljoprivrednici odnosno vlasnici zemljišta u Čepićkom polju kao krajnji korisnici budućeg sustava za navodnjavanje.
Interes korisnika je bio presudan da se uopće krene u prva istraživanja. Naime, zona obuhvata budućeg sustava za navodnjavanje ima bruto površinu od 378 hektara, od čega je 366 hektara poljoprivredno zemljište, a vlasnici ukupno 290 hektara odnosno 79 posto poljoprivrednih površina u anketi su izrazili interes za izgradnju sustava za navodnjavanje.
Agronomska studija za cilj ima pokazati je li određeno područje uopće moguće navodnjavati i kakve koristi od toga mogu proizaći za poljoprivrednu proizvodnju. Jedan od ključnih parametara je količina oborina, a na Čepićkom polju, prema podacima za razdoblje od 1981. do 2008. godine, godišnje padne u prosjeku 1.095 litara kiše. Prosjek za sušne godine iznosi samo 540 litara, dok prosjek vlažnijih godina iznosi 1.444 litre po četvornom metru u godini dana. Kada bi sva površina obuhvaćena istraživanjem bila optimalno zasijana i zasađena, za takvu bi poljoprivrednu proizvodnju trebalo 197.000 kubičnih metara vode u normalnoj godini, ali u sušnoj bi godini bilo potrebno čak 766.000 kubika. Kako kroz oborine tolika količina vode, pogotovo u vegetacijskom razdoblju, na Čepićkom polju ipak ne pada, prinosi sadašnje poljoprivredne proizvodnje su od 15 do 60 posto manji (ovisno o pojedinoj poljoprivrednoj kulturi) manji nego što bi bili uz navodnjavanje. Potrebna količina od 766.000 kubika vode ujedno je i polazna veličina za dimenzioniranje buduće akumulacije u Čepićkom polju. Argument povećanja poljoprivredne proizvodnje je dakle ovom agronomskom studijom dokazan.
Mnogo je teža situacija s osobinama odnosno tipovima tla u Čepićkom polju, koje sadrži dosta gline i stoga zadržava vodu, a kad je vodostaj Boljunčice visok, na njivama uz vodotok vodeni pokrov je visok čitav metar. Na manjem dijelu Čepićkog polja je 1970-tih godina izgrađen drenažni sustav koji je danas međutim nefunkcionalan, pa stručnjaci osječkog fakulteta smatraju da bi cijelo to zemljište imalo smisla navodnjavati samo ako se istodobno sa sustavom za navodnjavanje izgradi i moderni drenažni sustav. Dio tog problema mogao bi se riješiti kroz sustav za obranu od poplava Čepićkog polja, koji je upravo u fazi projektiranja u Hrvatskim vodama, neovisno o pripremama za projektiranje sustava za navodnjavanje istog područja, no navodnjavanje će biti mnogo lakše rješivo uz postojanja sustava za obranu od poplava.
Kad se zbroje klimatske i pedološke prilike s mogućnostima navodnjavanja, stručnjaci osječkoga poljoprivrednog fakulteta smatraju da bi na budućem navodnjavanom Čepićkom polju jako dobro mogle uspijevati žitarice i krmne kulture, za čim u ovome kraju postoji i velika potreba s obzirom na prilično razvijeno stočarstvo. Samo neke povrtlarske kulture bile bi prihvatljive za ovo područje, a nikako se ne preporučuje sadnja trajnih nasada, kao ni uzgoj aromatičnog bilja, što općina Kršan u suradnji s Istarskom županijom u budućnosti namjerava poticati, ali će za te kulture morati birati neka druga područja.
Krajem godine traže lokacijsku
Potencijalna lokacija buduće akumulacije nalazi se u jugozapadnom dijelu Čepićkog polja, ali još se ne može govoriti o njezinim dimenzijama odnosno to će se riješiti tijekom projektiranja. Zasada, zaključak je ove prezentacije, se pokazalo da je izgradnja akumulacije i sustava za navodnjavanje opravdana s aspekta poljoprivredne proizvodnje, ustvrdilo se da osim izgradnje samog sustava treba planirati i odgovarajuće agrotehničke i hidrotehničke mjere odnosno drenažu, da je velika prednost u zainteresiranosti korisnika i njihovim već okrupnjenim parcelama, a da je najveći ograničavajući faktor kvaliteta tla. Sve uključene institucije nastavljaju s pripremnim aktivnostima, a županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović procijenio je da bi do kraja ove godine mogla biti gotova dokumentacija za izdavanje lokacijske dozvole, te da će se za ovaj četvrti istarski mikro-projekt navodnjavanja sredstva za njegovu izgradnju tražiti od Europskog poljoprivrednog fonda. (Davor ŠIŠOVIĆ)