Na istarskom Krasu mještani su odlučni u borbi za svoju djedovinu

Država se uknjižuje na župni stan i školu u Slumu
Država se uknjižuje na župni stan i školu u Slumu

Nacionalizacijom privatnih seoskih dobara okarakterizirali su u Lanišću sudska rješenja kojim župni stan i škola u Slumu te nekretnine u Podgaćama postaju državno vlasništvo. Državno odvjetništvo traži da se seoska dobra upišu kao zemljište u državnom vlasništvu temeljem zakona iz 1947. godine o krajiškim općinama iako one s seoskim dobrom nemaju nikakve veze. Seoska dobra ili komunele kako ih nazivaju u mjesnom govoru, specifičan su oblik privatnog vlasništva i postoje samo na području Ćićarije gdje su ih mještani stekli zajedničkom kupnjom velikih pašnjačkih i šumskih površina od Austro-Ugarske, početkom 19. stoljeća, i uglavnom ih koristili za zajedničke potrebe. 

Država "uzela" 35 katastarskih čestica

U Općinu Lanišće nedavno su pristigla dva rješenja u ime Republike Hrvatske, jedno Općinskog suda u Puli, odnosno zemljišnoknjižnog odjela kojim se nalaže upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske župnoga stana i škole u vlasništvu Općinskog odlomka Slum, i to temeljem Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom iz 1947. godine. Općinski sud u Puli, Zemljišno knjižni odjel Buzet, donio je pak rješenje da se dopušta upis na nekretninama Općinskog odlomka Podgaće, dakle seoskog dobra, odnosno privatnog vlasništva, i to 35 katastarskih čestica - pašnjaka, temeljem istog zakona iz 1947. godine. Upravo je pristiglo i pet novih rješenja. 

- Moguće je to model kojim će se državno odvjetništvo rješavati sve probleme seoskih dobara na istarskom Krasu, iako je riječ o privatnom vlasništvu. Primjer je to kako se uništavanje hrvatskih sela na sjeveru Istre, započeto 1947. godine, ovim aktima Državnog odvjetništva i Općinskog suda u Puli, nakon 70 godina privodi konačnom kraju, upozorio je predsjednik Udruge za upravljanje zajedničkom imovinom sela Lanišće Vladimir Žmak. Na preksinoćnjem sastanku predstavnika udruga za upravljanje zajedničkom imovinom svih sela na Ćićariji, zaključeno je da će ovlaštenici Općinskog odlomka Podgaće, (dakle domaćinstva), upisani u katastar, podnijeti žalbu na takvo rješenje, kao i na eventualno novo prispjela rješenja, dok je žalba u slumskom slučaju već podnesena. 

Udruge traže obustavu postupka

Udruge za upravljanje zajedničkom imovinom sela poslat će zahtjev za obustavom postupaka nacionalizacije općinskih odlomaka, privatnog vlasništva ovlaštenika seoskih dobara, postupaka koji se temelje na Zakonu o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom iz 1947. godine, i to državnim institucijama: Vladi, Ministarstvu pravosuđa, Državnom odvjetništvu i drugima u cilju zaštite vlasništva privatnih seoskih dobara što među ostalim argumentiraju time da Ustav jamči pravo vlasništva, a nepovredivost vlasništva je najviša vrednota ustavnog poretka, naglasio je Žmak. 

Ustavno jamstvo prava vlasništva štiti sva imovinska prava u koja nedvojbeno pripadaju i ovlaštenička (užitnička) prava općinskih odlomaka sela u Općini Lanišće. Ovlaštenička prava općinskih odlomaka (seoskih dobara) su stečena prava, a negacija stečenih subjektivnih prava proturječi vrednotama i načelima pravne države. Udruge će oformiti koordinaciju udruga za upravljanje zajedničkom imovinom sela u svrhu međusobnog boljeg informiranja i poduzimanja pravnih radnji u svrhu zaštite privatnih seoskih dobara. Udruge će u ime ovlaštenika seoskih dobara zatražiti od Općine Lanišće da poduzima radnje isključivo u interesu većine stanovnika štiteći njihova vlasnička prava na seoskim dobrima.  

Pokušala najprije Italija, pa FNRJ

Osporiti ili oduzeti vlasništvo nasljednicima onih koji su ga početkom 19. stoljeća stekli, pokušala je prvo Italija, a potom i Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Tako su, podsjetio je predsjednik Udruge sela Trstenik Miloš Burlović, 1948. godine sva seoska dobra u vanparničnom postupku na Kotarskom sudu u Buzetu prenijeta u općenarodnu imovinu. Nacionalizacija je međutim poništena 1952. godine odlukom Vrhovnog suda koji je usvojio zahtjeve za zaštitu zakonitosti postupka. 

Ono što je pokušala bivša država, pokušala je svojevremeno i Republika Hrvatska u čije ime je Državno odvjetništvo podnijelo zahtjeve da se upravo RH upiše kao vlasnik tih nekretnina, a sada se taj proces očito nastavlja. Udruge pojedinih sela prije nekoliko godina podnijele tužbu protiv Republike Hrvatske predstavljajući obitelji prisutne u tim selima, u namjeri da se seosko dobro prevede na njih kao slijednike onih koji su pašnjačke i šumske površine kupili u vrijeme Austro-Ugarske i koristili ih kao zajedničko dobro. Nadležni Općinski sud prihvatio je tužbu mještana Rašpora i Brgudca, a odbio tužbu mještana sela Račja Vas i Trstenik koji su se obratili potom Vrhovnom i Ustavnom sudu, a naredna adresa im je Strasbourg. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

 

 

 


Podijeli: Facebook Twiter