Vatreno je na Buzeštini proslavljen blagdanski vikend. Paljenje prvomajskih krijesova noć uoči Praznika rada dugogodišnja je tradicija istarskog sjevera. Nekoć su ih uglavnom palili u selima i zaseocima, manje na Fontani, a danas se ta tradicija ukorijenila i u gradskom području. Najviše joj se vesele najmlađi.
U buzetskoj kotlini i okolnim obroncima noću sa subote na nedjelju prvosvibanjske vatre veselo su pucketale na nekoliko lokacija, među njima i ispod Baštiona u starom gradu Buzetu, a prvomajski krijes gorio je i u naselju Goričica, na popularnom vidikovcu gdje je Mjesni odbor Buzet pozvao sumještane na tradicionalno druženje uz krijes, muziku, besplatno iće i piće.
Iznenađeni turisti
Privučena tradicijskom glazbom, na noćni piknik zalutala je i grupa engleskih gostiju koja boravi u Hotelu Fontana. Nisu se mogli načuditi da su hrana i piće besplatni pa su stoga dali prilog u humanitarne svrhe.
Buzećane je u nedjelju ujutro probudila tradicionalna budnica. Limena glazba GD-a "Sokol" Buzet zbog kiše nije u mimohodu prošla gradom, već je odsvirala budnicu na nekoliko natkrivenih lokacija, a za takav su se nedjeljni scenarij na svome području odlučili i članovi limene glazbe ŽKUD-a "Renato Pernić" iz Roča.
Mjesni odbori Buzet- Stari grad zbog kiše je odgodio tradicionalni nedjeljni piknik ispod Baštiona u povijesnoj jezgri. No zato su piknik uz besplatan grah u povodu Međunarodnog praznika rada, zajednički u Svetom Duhu organizirali Grad Buzet, buzetska udruga Matice umirovljenika Hrvatske, buzetska Udruga antifašista i ročki SUH.
Kiša pada, oni sviraju
Praznik rada u Pazinu osvanuo je s kišom, ali to nije spriječilo gradsku Limenu glazbu da tradicionalnom budnicom, obilazeći gradske ulice i trgove i zastajući radi svirke pod svakom suhom nadstrešnicom, već u 6 sati ujutro razbude svoje sugrađane. U nastavku jutra kiša je nastavljala padati, što je vidno smanjilo očekivani broj sudionika pješačkog pohoda u sklopu akcije "Hoditi i zdravi biti" kojeg su organizirali županijski Zavod za javno zdravstvo i Planinarsko društvo Pazinka u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana pješačenja. Ipak, dvadesetak neustrašivih Pazinaca okupilo se na staru u dogovoreno vrijeme u Društvenom centru Veli Jože, gdje su im najprije djelatnice Doma zdravlja izmjerile tlak. S kabanicama i kišobranima kao dodatnom opremom, pješaci su zatim krenuli k mostu preko Pazinske jame, pa desnom obalom Pazinčice nastavili uzvodno i uspeli se na Lindar, gdje im je Vinko Stihović pokazao freske u mjesnoj crkvici Sv. Katarine, među njima i znameniti Živi križ, i zatim se nizbrdo vratili u Pazin, pridruživši se fešti u bivšoj pazinskoj vojarni.
Do tada je kiša srećom prestala, pa se tristotinjak Pazinaca svih generacija okupilo na prazničnom druženju uz besplatni grah i pivo, te svirku Replay banda. Planirana dječja igraonica s napravama na otvorenom morala se otkazati zbog lošeg vremena. Fešta se na kraju svela na ugodan prvomajski piknik, kojeg su organizirali gradska uprava i moto-klub Indians MC Croatia, i još jedan podsjetnik kako je bivša vojarna postala vrlo podatan prostor za ovakva opuštajuća druženja nadomak centra grada.
Skraćen je program na Svetici u Šišanu koji su pripremili Mjesni odbor Šišan. Međutim, dugo najavljivano kišovito vrijeme omogućilo je tek druženje uz fažol u hangaru. Zbog blatnjavog i potencijalno opasnog terena odgođeni su nordijsko hodanje i biciklijada, pa i razgledavanje fortifikacije Svetica.
U Orbanićima ista fešta od 1968. godine
Proslava praznika rada i svetih Filipa i Jakova u Orbanićima već se tradicionalno 48. godinu za redom obilježava i pučkom feštom s utrkom na tovarima i razbijanjem pjadine. Natjecatelji s povezom preko očiju i s palicom dugom više od dva metra uz navođenje suigrača pokušavaju razbiti pjadinu.
Za večer je bio predviđen nastup harmonikaši Ivana Licula i Leonarda Rojnića te stari harmonikaški as Ive Škuflić Brico, Luciano Kliman i društvo na harmonici i roženicama, kantaduri iz Raklja i Orbanići, ali i mladi Noel Šuran i Marija Rojnić. Suorganizatorica Dorina Tikvicki rekla je kako je to vjerojatno jedina fešta u Istri koja se nije mijenjala od njezinog prvog izdanja iz 1968. te da je u čast svojih očeva i djedova, koji su je pokrenuli, održavaju u onakvom obliku kako je održana prvi put. (G. ČALIĆ ŠVERKO, D. ŠIŠOVIĆ)