Manjka veza gospodarstva i kreativne industrije

(M. ANGELINI)
(M. ANGELINI)

Radionica o društvenim inovacijama, uz naknadnu panel diskusiju, održana je jučer za 20-ak polaznika u pulskom Dnevnom boravku Rojca, a u sklopu projekta kandidature grada Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.

U organizaciji Grada Pule i Saveza udruga Rojca radionicu je vodila Jesenka Ricl, predsjednica i osnivačica CroCulTour - Hrvatskog društva kulturnog turizma. U uvodnom je dijelu dizajner iz Parabureaua i član tima za pripremu kandidature Pule za euro prijestolnicu kulture Marko Baus kazao da će se polovinom lipnja objaviti koji gradovi ulaze u drugi krug kandidature za EPK.

Cilj radionica je naći najbolje resurse

- Natječaj je vrlo slojevit, kompleksan i u sebi anticipira sve europske politike, ne samo kulturnu. Cilj radionica je naći najbolje resurse, uspostaviti suradnju i doći do 20-30 projekata koji bi se pripremili za EU fondove. Cilj je povezati osobe koje znaju EU fondove, umjetnike i menadžere. Jer, ekonomija je skrivena dok ne dođete do financija, za što vam treba korporativni financijaš. EU fondovi su jedini novac na koji možemo računati jer je država u problemima, rekao je Baus, istaknuvši da kod nas manjka veza između gospodarstva i kreativne industrije, pa tako i postojećim klasterima Istarske razvojne agencije IDA nedostaje klaster kreativne industrije. Tu industriju čini desetak branši (arhitektura, ples, film, glazba…) koje su obuhvaćene autorskim pravima.

Bez umjetnosti nema društvenih promjena

- Bez umjetnosti nema društvenih promjena, nema inovativne ekonomije, rekla je voditeljica radionice Jesenka Ricl. U nastavku je predstavljen i proces društvene inovacije - od stvaranja novih ideja, zapošljavanja kreativnih ljudi do identificiranja i njegovanja talenata, potrebe razumijevanja investicijskih vrijednosti i kreativnih ideja. Potonje podrazumijeva osiguravanje proračuna, predviđanje troškova realizacije kreativnih projekata i definiranje tržišnih potencijala, ali i spremnost na preuzimanje rizika.

U europskom kontekstu, sektori kreativne ekonomije svoje poslovne modele razvijaju na temelju tehnološke inovacije, digitalizacije sadržaja, korištenja IT-a, te koprodukcije s korisnicima proizvoda ili usluga. (Z. ANGELESKI)


Podijeli: Facebook Twiter