Legalizacija divlje gradnje uposlila arhitekte

U Rovinju se najčešće legaliziraju dogradnje i nadogradnje stambenih objekata ili pak apartmana
U Rovinju se najčešće legaliziraju dogradnje i nadogradnje stambenih objekata ili pak apartmana

Bez obzira ima li netko pozitivan ili negativan stav prema legalizaciji bespravne gradnje, činjenica je da je upravo ona potakla zapošljavanje, i to arhitekata, građevinara i geodeta, kojima je posao znatno opao otkada je u Hrvatsku "stigla" ekonomska kriza, koja je među prvima pokosila upravo građevinski sektor.

Iako su mnogi arhitekti negodovali kada je na snagu stupio novi zakon o legalizaciji, i to stoga što predstavlja pravu pljusku struci, ipak su se mnogi prihvatili i takovog posla, koji je mnogima trenutno i jedini angažman u ovo krizno vrijeme.

Kako nam kaže pulski geodet Orlando Bulešić iz Geo Centra, legalizacija trenutno geodetima, ali i arhitektima daje 85 posto posla. Mnogi su zbog toga počeli zapošljavati suradnike, naravno, na određeno vrijeme.

- Najviše posla dobivamo od stranaca, i to uglavnom Slovenaca. Oni u Istri imaju velik broj vikendica koje nisu bile legalizirane. Angažiraju nas i domaći ljudi, ali u puno manjem omjeru, i to pretežito za legalizaciju nadogradnje i dogradnje na području Rovinja i Poreča. Tu je većinom riječ o apartmanima koje su vlasnici ilegalno širili. Najmanje posla imamo s legalizacijom poljoprivrednih objekata, i to na području Vodnjana, kaže nam Bulešić.

Ističe da su sada njihove cijene manje u odnosu na one koje su vrijedile kada je na snazi bio stari zakon o legalizaciji, jer im je novi zakon odredio manji obim posla.

- Cijena naših usluga ovisi o razvedenosti samog objekta, površinama, katnosti, je li nešto jednostavno ili složeno izgrađeno, radi li se o stambenim ili poslovnim građevinama ili barakama i vikendicama. Uz to, geodeti ne mjere samo položaj i oblik objekta, već i je li nešto međno definirano, objašnjava ovaj pulski geodet.

U rovinjskom arhitektonskom studiju Arh-Art Studio trenutno se bave isključivo legalizacijom jer drugog posla nema. Tako nam kaže poznati arhitekt Bruno Poropat koji radi u tom studiju.

- Zbog manjka posla morao sam, nažalost, prije legalizacije otkazati suradnju trima suradnicima. A kako sada stvari stoje, zbog navale oko legalizacije očekujemo da ćemo na određeno morati zaposliti dvije osobe, kaže nam Poropat.

- Zakon o legalizaciji donesen je da sakrije nerad općina i gradova koji nisu pratili ono što se događa na terenu. Gradovi i općine jednostavno nisu usklađivali potrebe građana sa svojim prostornim planovima i zbog toga je došlo do ovakvih nepravilnosti. Ljudi bi za dogradnju stana za svoju djecu čekali i po godinu dana, a da nitko nije otvorio ni predmet. Više nisu mogli čekati i stvorili su svojoj djeci domove bez potrebnih dozvola. I onda dolazimo do problema. Uz to, nigdje na poljoprivrednom zemljištu nije bila definirana gradnja. A za to nije kriv građanin, nego lokalne uprave. Da su radile svoj posao, onda bismo i mi arhitekti i građevinari imali posla, smatra Poropat. (piše B. BAN; snimio M. MIJOŠEK)

VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter