Na zgradama na adresi Karlovačka 23 i Poljana sv. Martina 25 u tijeku je energetska obnova sufinancirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Radi se o prvoj takvoj obnovi uz pomoć sredstava Fonda u Puli. Rezultat je to natječaja za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada koji je 2014. raspisao Fond, a na koji se upravitelj tih dvije zgrada Stambeni inženjering javio i, od 140 prijavljenih projekata iz Hrvatske, odabrano je 82. Među njima našle su se i prve dvije pulske zgrade, zajedno sa zgradom na adresi Koparska 54 na kojoj će obnova krenuti najvjerojatnije drugi tjedan. Ukupna sredstva koja su odobrena za energetsku obnovu te tri zgrade iznosi više od 1,7 milijuna kuna.
Za Koparsku 54 1,3 milijuna kuna
Kako nam je rekao direktor Stambenog inženjeringa Klaudio Ferlin, za zgradu na adresi Koparska 54 odobreno je 1,3 milijuna kuna, odnosno 40 posto opravdanih troškova investicije koja iznosi 3 milijuna kuna. U sklopu ovog projekta obnovit će se fasada i stolarija, izolirat će se krov. Za zgradu na adresi Karlovačka 23 odobreno je nešto manje od 147 tisuća kuna od ukupne investicije od 367 tisuća, a za zgradu Poljana sv. Martina 25, čiji su se suvlasnici odlučili za toplinsku sanaciju fasade, odobreno 222 tisuće kuna od ukupne investicije od 556.519 kuna. Ovdje valja istaknuti da su sredstva odobrena i za energetsku obnovu zgrade na adresi Krležina 37 (neboder na Verudi) u maksimalnom iznosu od 1,4 milijuna kuna, i to za višemilijunsku investiciju. Ta su sredstva odobrena temeljem natječaja iz ožujka ove godine, i odluke o odabiru korisnika i dodjeli sredstava Fonda. Obnova te zgrade predviđena je za 2016. godinu uz donošenje odgovarajućih odluka.
- Važno je istaknuti da će suvlasnici koji se odluče ili su se već odlučili na energetsku obnovi imati značajne uštede energije i dugoročno će se investicija 100-postotno isplatiti. Stanovanje će biti ugodnije, fasada neće puštati, nema vlage, a zgrada i stanovi odlaze u viši energetski razred, povećava se vrijednost nekretnine, rekao je Ferlin, dodajući da je šteta ne iskoristiti sredstva koja se nude za sufinanciranje.
Prema projektnim procjenama, zavisno od poduzetih mjera energetske obnove, suvlasnici mogu uštedjeti i do 70 posto energije. Ferlin je nadalje istaknuo da prilikom realizacije obnove, Stambeni inženjering, osim sredstava iz Fonda, surađuje i dogovara s poslovnima bankama, a putem HABOR-a i EIB-a, realizaciju takozvanih zelenih kredita kojima će ostvariti dodatna poticajna sredstva, zavisna o ostvarenoj uštedi te se takvom donacijom glavnica kredita, kao i smanjuje kamatna stopa za dodatnih 0,5 posto.
Osigurana sredstva za 65 zgrada
Stambeni inženjering osigurao je bespovratna sredstva za energetske preglede i certificiranja, kao i projektne dokumentacije za ukupno 65 zgrada. Na zadnjem natječaju u veljači 2015. godine prijavili su 24 zgrade za energetski pregled i certificiranje, a 19 projekata energetsku obnovu.
- Dosad nam nikad nisu odbili nijedan projekt, i vjerujem da će i sada biti tako. U idućem razdoblju tako ćemo imati 19 potencijalnih obnova, pa i više, rekao je Ferlin.
- Cilj nam je smanjenje troškova suvlasnicima za energiju, povećanje vrijednosti nekretnine, ljepši izgled objekata, a samim time i cijelog grada u cjelini, veli Ferlin, tim više jer u budućnosti oni suvlasnici koji ne budu željeli energetski obnoviti svoju građevinu, moguće je da će plaćati i veću cijenu energenata, te je stoga važno konstantno educirati i izvještavati suvlasnike i vlasnike nekretnina o blagodatima energetske obnove jer su rezultati takve obnove izuzetno dobri.
Predstavnik stanara Koparske 54 Bruno Hervat dijeli mišljenje Ferlina, napominjući da se radi o cjelovitoj obnovi koja je u konačnici jeftinija nego ona po principu "malo po malo", tim više što se dio sredstava sufinancira iz Fonda.
- Počeli smo razmišljati o većim zahvatima prije nekoliko godina kada su se počeli javljati problemi. Zgrada ima 35 godina, počela su ozbiljna oštećenja, posebno fasade. Staklene stjenke u hodnicima su također popustile, svaka jača kiša nam poplavi i razmišljanje o obnovi se nametnulo samo po sebi. Zapravo nas je nužda natjerala da tražimo rješenja, kazao je Hervat, dodajući da su tako počeli tražiti što je najbolje za sve. (Nera SOFTIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU