Pokušaj oduzimanja zemljišta jedinicama lokalne samouprave u Istri te uknjižbe prava vlasništva države na to zemljište, koje je nekoć bilo društveno vlasništvo na korištenju bivše Šumarije, danas Hrvatskih šuma, podiglo je prašinu u društvenim i političkim krugovima Istre i cijele države.
Da je tome tako potvrđuju nam istarski saborski zastupnici i političari s kojima smo razgovarali. Zajednički je stav svih njih da je Zakon o šumama na koji se DORH poziva prilikom zahtjeva za uknjižbom nekretnina nedorečen i loš za širu javnost.
- Sve je počelo pokušajem da se turističko zemljište uvrsti u temeljni kapital novotvorenih turističkih tvrtki i onih poljoprivrednih subjekata koji su radili u Istri. Tome smo se usprotivili i sve nam je išlo u korist upravo u Rovinju, gdje su magnati tražili uknjižbu gotovo 200 hektara zemljišta. Ta otimačina se odvijala putem Državnog ureda za privatizaciju i Trgovačkog suda iz Rijeke, rekao je Damir Kajin.
Danas to isto radi DORH pozivajući se na Zakon o šumama, i to u ime RH i nauštrb općina i gradova. Jučer smo s ministrom poljoprivrede dogovorili da se - dok se ne donese novi zakon o šumama - autentičnim tumačenjem stane na loptu, a da se izmjena Zakona o šumama pred saborskim zastupnicima pojavi u prvom kvartalu iduće godine.
No, problem će nastati kada i ako se država uspije uknjižiti na te nekretnine, kaže Kajin.
- Tada će lokalna samouprava morati tražiti od države "povrat" nekretnina i čisto sumnjam da će joj ona to omogućiti. Nama treba novi zakon ne samo o šumama već i o lokalnoj samoupravi; barem dio onog čime lokalna samouprava upravljala do 1990. godine treba njoj i vratiti. Otima se i drugdje, ne samo u Istri, dapače, krenulo se s otimačinom u Dalmaciji i na otocima. U DORH-u bili svjesni da će reakcija ovdje biti žestoka. Zato su Istru ostavili za kraj, ne bi li se DORH mogao pozvati na sudsku praksu ili na rješenje Vrhovnog suda. Znali su da je Istra tvrd orah jer tog zemljišta na Poluotoku ima najviše.
Radi se o oko 2.000 hektara, odnosno 20 milijuna četvornih metara istarske grude. To je zasigurno najvrjednije zemljište na jednome mjestu. Optantska imovina, nacionalizacija, turističko zemljište, privatizacija, a sada ovo. Sve su to samo manevri kako oteti Istri vlastitu zemlju. Čeka nas velika borba, ali jasno poručujem - no pasaran, rekao je Kajin.
SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin kaže da je DORH postupao zakonski, no ta rješenja nisu svrsishodna.
- Ove predmete Županijsko državno odvjetništvo odrađuje po zakonu. Događa se apsurdna situacija jer neke su čestice, odnosno nekretnine, već desetljećima izgrađene, a neke uopće više nisu šumsko-gospodarska osnova. Stoga su istarski saborski zastupnici, ali i mnogi drugi, pokrenuli inicijativu za rješavanje tog novonastalog problema na našem poluotoku. Razgovarali smo s resornim ministrom, koji je također složio s nama da je ovakvo postavljanje stvari na terenu štetno za društvo. Razmišlja se u mnogo pravaca, pa i u onom da se ide u izmjenu Zakona o šumama.
Prvi istarski HDZ-ovac Marino Roce kaže da ova situacija nije dobra, no to je plod rada vladajuće koalicije.
- Vjerujemo da je to točno, u dijelu pravednosti, jer je zakon vrlo jasan. S druge strane, vladajuća koalicija upravlja lokalnom upravom, a ujedno su i na vlasti u državi. Stoga su taj problem odavno mogli riješiti. Vlasnici zemlje i pretendenti na tu zemlju koalicijski su partneri. Uostalom, pravno je potvrđeno da je DORH radio po zakonu. Mislim da, unatoč svemu, takvo rješenje nije u redu, izjavio je Roce. (Piše C. B. GALIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU