Preostalo je još nešto manje od mjesec dana koliko bi se organizirano trebao čuvati najvrjedniji gradski poluotok Muzil. Ova bivša vojna zona postala je neperspektivna za Ministarstvo obrane RH i već nekoliko godina predstavlja tek opterećenje za ionako nedostatan vojni budžet. Tamo je, samo na zamolbu pulskih gradskih vlasti, ostala vojna straža koja je branila ulazak na to bivše vojno područje i, posljedično, devastaciju cijele zone kakva je već viđena na takvim područjima poput Sv. Katarine – Monumenta i Vallelunge. Potom je iz MORH-a nadležost prešla u Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), koji je nastavio čuvati to područje, ali je cijena tog čuvanja ipak očito svima postala prevelik teret.
Prema posljednjim informacijama, koje su se mogle neslužbeno čuti i tijekom zadnje tribine održane prošlog tjedna na Sveučilištu Jurja Dobrile o pulskom fortifikacijskom sustavu, organizirani oblik čuvanja Muzila trajat će do početka lipnja. Upravo u tom smjeru s ove je tribine odaslan i apel gradskim vlastima da učine sve da spriječe trajno uništenje ovog vrlo vrijednog područja. Upravo na Muzilu se nalaze dvije vrijedne austrougarske utvrde, Musil i Maria Luisa, uz brojne druge vrijedne i dosad javnosti nepoznate objekte koji bi vrlo brzo mogli biti devastirani i trajno uništeni.
"U slučaju odlaska vojske s Muzila, a poučeni slučajevima devastacije Vallelunge i Monumenata-Katarine, potrebno je da Grad Pula organizira i ustali stalnu stručnu službu nadzora, odnosno osiguranja lokacije. Potrebno je fortifikacijski sustav Pule zaštititi kao kulturno dobro u svoj njegovoj cijelosti, niz od 33 utvrde i 150 raznih obrambenih objekata koji su do danas sačuvani, a pripadali su obrambenom sustavu nekada glavne pomorske baze austro-ugarske flote. Zbog veličine, rasporeda i smještaja u prostoru te izuzetne umjetničke kvalitete ova arhitektura svrstana je među najznačajnije, a vjerojatno i najveće fortifikacijske sustave u Europi. Prijedlog je umrežiti sve dionike: vlasnika, institucije i ustanove, struku, udruge civilnog društva, te zajedničkim snagama napraviti strategiju da bi se pomoglo našem gradu i sugrađanima u očuvanju. Tvrđave su baština građana Pule. Ispravno valorizirane, reaktivirane te ispunjene adekvatnim sadržajem, predstavljaju konkretan potencijal održivog razvoja, radnih mjesta, izvor egzistencije za sadašnje i buduće generacije", piše, između ostalog u zaključcima s tribine.
Upitali smo stoga gradonačelnika Borisa Miletića imali li Grad Pula kakvo rješenje ovog problema.
- Odmah po saznanju da će vojnici napustiti Muzil, reagirao sam prema institucijama Republike Hrvatske i dostavio dopis u kojem iskazujem zabrinutost zbog budućnosti građevina koje imaju status kulturnog dobra, kao vrijedne imovine Republike Hrvatske, a poučen iskustvom viđene devastacije na napuštenim vojnim objektima Sv. Katarine-Monumenti i Vallelunge. Država se pokazala kao loš gospodar i stoga sam na adresu premijera, DUUDI-ja, te Ministarstva obrane uputio dopis, a potom i s njima razgovarao. Smatram da je pitanje bivših vojnih zona bitno ne samo zbog Pule, već i zbog razvoja cjelokupnog gospodarstva. Na javni poziv DUUDI-ja iz kolovoza prošle godine da se ljudi očituju i pokažu interes za stavljanje u funkciju tog područja, kao Grad, zatražili smo da nam se to područje prepusti i da mi o njemu skrbimo. Građani nisu dužni znati, niti razlikovati čije je to formalno-pravna imovinu, jer je na području Pule, rekao je gradonačelnik Miletić. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ)