Stara godina koju smo prije tri tjedna pozdravili, na istarskom je poluotoku klimatski bila ekstremno topla, kao i mnoge godine dosad budući da se temperature uspoređuju s razdobljem od 1960. do 1990. godine koje je definitivno bilo hladnije od recentnih desetljeća. Kada se pogleda koliko je odstupala temperatura - u Pazinu za 1,3 stupnja, a u Poreču za 1,6 stupnjeva - to na prvi pogled ni ne izgleda toliko mnogo, međutim, radi se o godišnjim odstupanjima koja su uistinu značajna.
Zadnja normalna 2009.
Ekstremno toplo vrijeme u Istri traje konstantno od 2011. godine, pokazuju zbirni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, dok je 2010. godina bila prosječna u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Istri, a topla odnosno vrlo topla u južnoj odnosno zapadnoj Istri. Najtoplija je u spomenutom intervalu bila 2014. godina kada je u Pazinu temperatura odstupala 1,9 stupnjeva, a u Poreču 2,1 stupanj.
S druge strane, po pitanju oborina u Istri se iz godine u godinu smjenjuju sušna i kišna godina, a posljednja normalna bila je 2009., dok je već iduća bila ekstremno ili vrlo kišna, 2011. ekstremno ili vrlo sušna, pa iduća sušna ili vrlo sušna, pa 2013. kišna (na sjeverozapadu Istre normalna), pa sljedeća ekstremno ili vrlo kišna, da bi se niz završio 2015. kao ekstremno sušnom te lanjskom kao vrlo kišnom godinom. Dakle, dok je temperatura konstantno visoka, oborinski se ekstremi izmjenjuju iz godine u godinu.
U čitavoj Hrvatskoj srednja godišnja temperatura zraka protekle je godine bila iznad višegodišnjeg prosjeka, a anomalije su se kretale od 0,8 stupnjeva Celzija koliko je zabilježeno u Daruvaru i Kninu do 1,9 stupnjeva u Gospiću. To znači da je čitava država ponovno bila u kategoriji ekstremno tople zone, izuzev šireg područja Knina, Daruvara i Siska koji su svrstani u kategoriju vrlo toplo. Kao i u Istri, tako i u čitavoj Hrvatskoj, osim povremenih malih odstupanja užih područja s kategorijom (vrlo) tople zone, od 2011. godine traje period ekstremno toplog vremena.
Kišna zona
Količina oborina na području najvećeg jadranskog poluotoka u lanjskoj godini bila je iznadprosječna - većina Istre spada u vrlo kišnu zonu, a južna Istra u kišnu zonu u odnosu na višegodišnji prosjek. S time da je u protekloj godini Pazin rekorder na državnoj razini, jer je u tom gradu palo 131 posto oborina od spomenutog prosjeka, a u Poreču 126 posto prosjeka. U kategoriji kišno nalaze se Kvarner, Gorski kotar, Lika, Slavonija i sisačko područje, srednja Dalmacija spada u kategoriju sušno, a preostali dijelovi su "normalni". Najmanje kiše, 70 posto prosjeka, palo je u Komiži na otoku Visu. (Anđelo DAGOSTIN)