Dekanica pulskog FF-a Klara Buršić-Matijašić

Dekanica Klara Buršić-Matijašić i prodekan Maurizio Levak (N. LAZAREVIĆ)
Dekanica Klara Buršić-Matijašić i prodekan Maurizio Levak (N. LAZAREVIĆ)

Danas je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održana konferencija za novinare o radu fakulteta, početku akademske godine te budućim aktivnostima. Odmah na početku predstavljeno je novo vodstvo fakulteta koje je s radom počelo 1. listopada - dekanica je prof. dr. sc. Klara Buršić-Matijašić, a prodekan doc. dr. sc. Maurizio Levak.

Vraćen naziv fakulteta

Također, od 15. rujna dosadašnji Odjel za humanističke znanosti ponovno je Filozofski fakultet u Puli čime mu je, kazala je Buršić-Matijašić, vraćena prepoznatljivost.

Nadalje, predstavljeni su odsjeci fakulteta kojih je četiri - Odsjek za kroatistiku kojemu je predstojnik doc. dr. sc. Marko Ljubešić, Odsjek za povijest predstojnika doc. dr. sc. Igora Dude, Odsjek za klasičnu i romansku filologiju, kojem je predstojnik doc. dr. sc. Ante Matan te Odsjek za talijanistiku, predstojnika doc. dr. sc. Roberta Blagonija. Također, fakultet ima i preddiplomski sveučilišni studij Japanski jezik i kultura, a formiran je i Centar za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika čiji je voditelj prof. dr. sc. Robert Matijašić. 

- Ove je godine upisano stotinjak studenata. Fakultet ima tri jednopredmetna studija, i to studij hrvatskog jezika i književnosti, povijesti te studij japanskog jezika i književnosti. No izvode se i dvopredmetni studiji: hrvatski jezik i književnost, povijest, talijanski jezik i književnost, latinski jezik i rimska književnost te japanski jezik i kultura, kazala je Buršić-Matijašić i istaknula dobar upis u diplomske studije.

Nova kvaliteta studiranja

Veseli ih, kaže, i otvaranje Studentskog doma u Puli jer označava novu kvalitetu studiranja, to više jer je sve više studenata koji dolaze na studij u Pulu izvan Istre, a raste i broj europskih studenata koji dolaze preko programa Erasmus.

- Studenti su našli dobre razloge da dođu studirati kod nas, jer za razliku od velikih sveučilišta poput, primjerice, Zagreba, mi imamo dobar, individualan pristup studentima kojih gotovo poimence poznamo, nisu samo broj, rekla je Buršić-Matijašić. Kao glavna karakteristika istaknuta je izbornost i interdisciplinarnost.

Naglašeno je da je, u povodu 20. godišnjice studija povijesti te hrvatskog jezika i književnosti, organiziran niz znanstvenih skupova, da gotovo svaki studij ima i terensku nastavu, a živa je i znanstvena djelatnost članova odsjeka. Između ostalog, izdvojena su dva projekta koja financira Hrvatska zaklada za znanost, onaj Buršić-Matijašić "Rimskodobne preobrazbe prapovijesnih gradina u Istri" te Igora Dude "Stvaranje socijalističkog čovjeka: hrvatsko društvo i ideologija jugoslavenskog socijalizma". (N. SOFTIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter