Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić, direktorica Istarskog vodovoda Buzet Laura Šuperina i načelnik općine Cerovlje Emil Daus sa suradnicima jučer su pustili u pogon crpnu stanicu Paz .
- Infrastruktura, kao što je vodovod, nužna je za razvoj - rekao je Plišić ovom prigodom - dodajući da je krajnji cilj Hrvatskih voda da sva naselja veća od 50 stanovnika dobiju zdravstveno ispravnu vodu, onakvu kakvu već imaju sva velika naselja. Hrvatske vode i država radit će na tomu, pa se može očekivati i skori nastavak ovog vodovoda. Nakon toga treba graditi kanalizaciju, kao što to za sada radimo u većim istarskom gradovima. Za kanalizaciju u mnogim manjim naseljima već postoje planovi, naglasio je Plišić, dodajući da se može očekivati da bi veći dio kanalizacije u Istri mogao biti riješen u narednih desetak godina.
- Ovo je tek prva faza sustava vodoopskrbe ovog područja kojom je vodoopskrba riješena u selima Afrići, Matiskići, Runkovci, Ivančići i Rakovik. Uz to, izgrađene su crpna stanica i vodosprema Paz, kao važni objekti za nastavak vodoopskrbe ovog kraja, rekla je Šuperina. Ova faza radova, dodala je, obuhvaća i gradnju 7,5 kilometara dugog cjevovoda, a u sve zajedno uloženo je 7,1 milijuna kuna. Do potpunog rješavanja vodoopskrbe ovog kraja predstoji još toliko ulaganja, stoga je zahvalila Hrvatskim vodama koje su financirale 90 posto ove investicije, a ostalih 10 posto je Istarskog vodovoda Buzet.
Puštanje u rad ove crpne stanice i cjevovoda važno je za vodoopskrbu područja Mjesnih odbora Paz i Gradinje, ali i cijelu Općinu Cerovlje, rekao je Daus, naglasivši kako na području Općine 1993., kada je ustrojena, nije bilo niti jedne slavine javnog vodoopskrbnog sustava, iako Cerovljanština leži na vodi i na izvorištima pitke vode.
Solidarnošću u Istri i upravama Istarskog vodovoda, ovaj je kraj dobio važan vodoopskrbi objekt, zahvaljujući kojem je, uključujući i Gologorički dol koji se snabdijeva iz vodovoda Labin, 80 posto Općine Cerovlje pokriveno javnim vodoopskrbnim sustavom.
- Veseli nas da je bilo sluha za ovaj projekt, jer ipak je to veliko ulaganje za ovako mali broj stanovnika, rekao je Daus, zaključujući kako to ipak treba gledati u širem kontekstu i potrebama šireg područja koje seže do dvorca Belaj, oko kojeg se planiraju veća ulaganja u turističke sadržaje koji će sa sobom donijeti i veću potrošnju vode. (M. RIMANIĆ)