Buzet od 1. siječnja iduće godine uvodi prirez porezu na dohodak po stopi od šest posto čime bi se proračunski prihodi povećali za oko jedan milijun kuna. Za odluku o gradskim porezima, a time i uvođenju prireza kojim se donekle namjerava nadoknaditi minuse koji će proizaći iz porezne reforme kao i izlaska Buzeta iz sustava brdsko-planinskih potpora, glasalo je sedam IDS-ovih vijećnika i jedan nezavisni dok su četiri vijećnika SDP-a i HNS-a bila protiv.
Prethodno nije prošao oporbeni prijedlog da se ova točka povuče sa dnevnog reda. Obrazlažući prijedlog o uvođenju prireza, gradonačelnik Siniša Žulić istaknuo je da je Buzet sredstva brdsko - planinskog područja koristio sukladno zakonskim odredbama, isključivo za demografsku obnovu, podizanje socijalnog standarda i gospodarskih aktivnosti.
- Ponosan sam gradonačelnik grada, jednog od rijetkih u Hrvatskoj koji prema popisu, ima veći broj stanovnika nego deset godina prije. Buzet je jedna od tri jedinice lokalne samouprave od njih 65 koliko ih je imalo status potpomognutih područja, a kojima je to pošlo za rukom. Ujedno je prvi grad u Hrvatskoj koji je dom za starije izgradio vlastitim sredstvima, a unatoč šest ili sedam godina krize danas ima 3 posto nezaposlenih. Na žalost, zakonskim promjenama veliki dio tog novca smo izgubili ili ćemo tek izgubiti, radi se o 13 milijuna kuna, a kako bi zadržali društveni i socijalni standard na dosadašnjem nivou, predložio sam uvođenje prireza od 6 posto jer je to najsolidarniji model financiranja nekakvih usluga, koje smo do sada sufinancirali sredstvima brdsko - planinskog područja, bilo da se radi o sufinanciranju cijene vrtića, doma za starije ili produženog boravka u školi, istaknuo je Žulić.
Prirez ni približno neće nadoknaditi enormni, povijesni gubitak sredstava za Buzet, rekao je Žulić, ali će omogućiti da barem u prvih godinu dana, socijalni i društveni standard ostane na dosadašnjem nivou. Naveo je i nekoliko primjera, tako oni kojim imaju primanja do 2.600 kuna neće platiti ni lipe prireza, a za one s plaćom od 4.400 kuna prirez iznosi 15,70 kuna. Resorna gradska pročelnica Ornela Rumen izdvojila je tri značajne investicije koje su realizirane zahvaljujući brdsko - planinskom statusu, a utječu na standard građana i gospodarstva te na prihode županijskog ili državnog proračuna; dogradnju dječjeg vrtića, izgradnju doma za starije i dogradnju osnovne škole u što je namjenski uloženo oko 35 milijuna kuna. Otvorile su se time jasličke grupe, briga o starijima vodi se u Buzetu, a u školu je uveden jednosmjenski rad što je prepolovilo i troškove prijevoza. Klub vijećnika SDP-HNS, rekao je HNS-ovac Vlatko Mrvoš, odlučno je protiv uvođenja prireza jer se time kažnjava sve građane za pogrešne odluke u vođenju grada.
- Mišljenja smo da ima još prostora za uštede, poput racionalizacije javne uprave i objedinjavanja javne nabave. Imali smo 130 milijuna kuna na raspolaganju svih tih deset godina, ulagalo se u socijalu i školstvo, a trebalo je naći ravnotežu i lagano stvarati prihodovnu stranu, a ne samo rashodovnu te se okrenuti projektima i privlačenju investitora, istaknuo je Mrvoš. SDP-ovac Vedran Majcan naglasio je da je sa svim smanjenjima to i dalje vrlo visok proračun te da izbijanje milijun kuna građanima iz džepa nije bilo nužno, neovisno što je grad izgubio pravo na potpore, jer određene povlastice još uvijek ima, a predviđene su i kompenzacijske mjere. Kompenzacijske mjere, uzvratio je Žulić, nisu namijenjene ni za sufinanciranje boravka djece u vrtiću, ni za socijalne potrebe, sredstva su strogo namjenska za investicije. Na sjednici nije nedostajalo žustre rasprave.
- Krivi ste jer nemamo niti jednu osposobljenu privrednu zonu, krivi ste što ste 130 milijuna kuna utrošili u socijalu, a ne u razvoj, prozvao je vladajuće HNS-ovac Mrvoš.
- To što smo krivi da smo digli standard u socijali, školstvu, sportu, ja sam sretan. Što je nezaposlenost 3 posto, što ima privrednih zona i proširuju se. Daj bože da sutra dođe deset investitora, jedino što ćemo morati uvoziti radnu snagu jer danas kada Cimos traži 30 radnika, pet ih dođe iz Buzeta, a ostali izvana, uzvratio je IDS-ov vijećnik Dragan Klarić. S istim omjerom glasova s kojim je izglasana odluka o gradskim porezima, donesen je i proračun za 2015. godinu u visini od 47,7 milijuna kuna, od toga su izvorni prihodi 32,3 milijuna, a 7,3 milijuna kuna odnosi se na prijenos viška prihoda i rashoda namjenski za investicije čija se realizacija očekuje početkom iduće godine.
- U proračunu ima dobrih elementa, ali i onih koji nama nisu prihvatljivi. Mnogo projekata nije realizirano do kraja, sredstva se prebacuju u iduću godinu, a nema ni financiranja značajnijih projekata iz fondova EU. Proračun nije razvojni i stoga se ne slažemo s njime prenio je Majcan oporbene stavove Kluba vijećnika SDP- HNS. Na sjednici su donesene izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja za područje gospodarske namjene- proizvodne Mala Huba 2, čime se većem broju potencijalnih investitora omogućava ostvarivanje djelatnosti u zoni, a što prema dosadašnjem UPU koji je rađen za bitno većeg investitora, Istarsku pivovaru, nije bilo moguće. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)