Promjene izbornog zakonodavstva, koje trebaju biti potvrđene u Hrvatskom saboru do zakonskog roka 18. veljače (poslije kojeg i službeno ulazimo u izbornu godinu), tema su dana u političkim strankama. Dok SDP očekuje da će njihov prijedlog kopiranja Zakona o europskim izborima u Zakon o izboru saborskih zastupnika podržati cijela Kukuriku koalicija, na stolu su i druge opcije. Svoj prijedlog zakona nudi i IDS, kao i Hrvatski laburisti, Jadranka Kosor, te Narodna stranka - reformisti. Poznat je i prijedlog udruge "U ime obitelji", koja nisu uspjela u prikupljanju potpisa za referendum o izbornom zakonodavstvu. Za izglasavanje svog prijedloga izbornog zakonodavstva, u kojem su najvažnije promjene uvođenje preferencijalnog glasa i ukidanje "nositelja listi" - SDP treba sakupiti većinu od 76 glasova u parlamentu, što neće biti lako osigurati.
Imaju prijedlog
Pitanje je može li SDP sa sigurnošću očekivati da će njegov prijedlog podržati partnerski IDS, jer ta stranka ima svoj prijedlog izbornog zakona. On je, doduše, vrlo sličan s prijedlogom SDP-a, barem što se tiče preferencijskog glasa.
"IDS je uputio u saborsku proceduru prijedlog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koji između ostalog predviđa uvođenje preferencijskog glasovanja na parlamentarnim izborima. Riječ je o prijedlogu koji značajno može povećati demokratske standarde Hrvatske, a ujedno nudi rješenja o raznim spornim pitanjima poput definiranja izbornih jedinica do općeg prava glasa," objašnjava Valter Boljunčić, predsjednik Kluba zastupnika IDS-a u Hrvatskom saboru.
IDS je također predložio da se preferencijskim glasovima bira jedan zastupnik, koji dobije deset posto glasova birača koji su glasali za tu listu, te da izborni prag za liste ostane na pet posto. Očito u tom djelu zakona nema razlika sa SDP-om, ali se može očekivati kako će IDS tražiti da se i druga rješenja iz njihova zakonskog prijedloga uvaže.
Izborne jedinice
"Predložili smo smanjenje broja izbornih povjerenstava, kojim se ukidaju općinska te najbliža gradska povjerenstva postaju nadležna. Radi se i o smanjenju članova te drugim promjenama koje doprinose uštedi provođenja izbora, a ne utiču na regularnost, kvalitetu i dostupnost provedbe izbora", kaže IDS-ov Valter Boljunčić i dodaje: "Kao kandidat na pojedinoj listi može se pojaviti samo osoba koja ima prebivalište na području izborne jedinice u kojoj je kandidiran. Što se tiče prava glasa za pripadnike nacionalnih manjina, zalažemo se da osim općeg prava glasa imaju i posebno pravo glasa biranja svojih zastupnika."
U IDS-u su predložili i izmjene o izbornim jedinicama, za koje smatraju kako nisu u skladu sa zakonom. "U našem prijedlogu zakona, točno smo definirali područja izbornih jedinica, u kojima je odstupanje broja birača manje od posto. Smatramo da takve promjene izbornog zakonodavstva mogu predstavljati iskorak u demokratskom uređenju našeg društva. Kao i uvijek, IDS će odlučno podržavati prijedloge koji imaju za cilj i povećanje demokratskih standarda i stabilizaciju političkog sustava Hrvatske, ali držimo da je po tim pitanjima potreban široki konsenzus svih ključnih aktera", naglašava Valter Boljunčić.
Žele li vladajući donijeti zakon u zadatom roku, do suglasja među njima svakako će doći. U SDP-u su već pomirljivo najavili da će prihvatiti dio amandmana koji im se nude, pa bi tako IDS-ov zakonski prijedlog mogao biti usuglašen i spojen s onime iz SDP-a.
Na taj bi način parlamentarna većina bila osigurana, a SDP, navodno, očekuje i podršku manjinskih zastupnika, te nekolicine neovisnih sabornika koji podržavaju njegovu Vladu. (Dubravko GRAKALIĆ)