- Ako Cimos kihne, prehladit će se cijela Buzeština, tako je slikovito IDS-ov vijećnik Dragan Klarić na aktualnom satu buzetskog Gradskog vijeća inicirao raspravu o problematici Cimosa kojeg prate proturječne informacije. U jednom trenutku je postignut dogovor, u drugom već nije.
Talijanski fond Palladio Finanziaria, u prošlotjednom medijskom priopćenju najavio je da odustaje od kupnje slovenske grupacije Cimos Kopar jer nije ispunjen glavni uvjet, a to je rješavanje spora između Cimosa i hrvatske Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, glede Cimosovog duga iz 1999. godine. No povlačenje nije službeno potvrđeno, a i slovenska i hrvatska strana smatraju da je rješenje Cimosa još uvijek moguće.
Dezinformacije
- Ne znam kome je u cilju i zašto se na ovakav način sve strane uključene u ovaj spor igraju živcima prvenstveno radnika Cimosa. Moj je stav da radi o lošoj komunikaciji. Uvjeren sam ipak da će priča oko Cimosa završiti dobro. Prema informacijama koje imam, a razgovarao sam s državnim tajnikom u Ministarstvu državne imovine kao i predstavnicima hrvatske Državne agencije, sporazum o rješavanju Cimosovog duga je napokon s pravne strane usklađen, usmeno ga je prihvatio resorni slovenski ministar i on bi mogao biti uskoro potpisan, a ministri Počivalšek i Marić trebali bi se susresti početkom ovog tjedna. Nadam se da će ta era medijskih dezinformacija završiti i da će se Cimos moći baviti sklapanjem novih poslova, a ima veliki potencijal da u dvije godine zaposli novih sto i sedamdesetak radnika, rekao je gradonačelnik Siniša Žulić.
Vijećnici oporbenog bloka SDP-HNS podsjetili su da su još krajem 2015. godine ukazivali da se u Cimosu nešto čudno događa te da bi raspravu o njemu trebalo podignuti na višu razinu, a potom tražili i tematsku sjednicu na Gradskom vijeću, ali im se odgovaralo šturo ili opaskama da je Cimos privatna tvrtka.
- Grad bi se s još više energije morao uključit u proces rješavanja problema oko Cimosa, dizati to na visoku državnu razinu jer on nosi gotovo 30 posto zaposlenih na buzetskom području. Hrvatska država od Cimosa, uključujući kamate potražuje 50 milijuna eura, od toga se odustaje, nagodba je sada 7 milijuna eura, da ne govorimo da se Cimos Kopar upisao na kompletno zemljište Cimosa i zgrade u Buzetu. Nisam siguran jesu li čak i kad se riješi na ovaj način na koji je krenulo, hrvatski interesi kao i interesi Buzećana zaštićeni do kraja, istaknuo je SDP-ov vijećnik Vedran Majcan.
- Koji je interes Hrvatske? Ganjati dug star 22 godine ili očuvati radna mjesta. Glavni problem je nastao kada su Talijani rekli da nisu spremni garantirati radna mjesta u istarskom dijelu Cimosa najmanje dvije godine. Mislim da je ministar Marić tražeći očuvanje radnih mjesta odigrao odličnu ulogu, jer je strateški interes Buzeta da Cimos zapošljava ljude, uzvratio je Žulić.
HNS -ovac Vlatko Mrvoš, kao i prethodno Majcan spočitnuo je izvanrednu presicu IDS-a održanu u Puli na kojoj su se odmah po donošenju odluke hrvatske Vlade, početkom veljače pohvalili da je Cimos riješen, da bi se stvari potom zakomplicirale. - Da li ste se pitali da li je štetilo IDS-ovo, ali i HDZ-ovo hvaljenje dan nakon donošenja odluke Vlade da je riješen problem. Najveća šteta bila je istrčavanje u medije prije kraja, rekao je Mrvoš.
Prostorni plan
U nastavku aktualnog vijećničkog sata, Mrvoš je istaknuo da se javnu raspravu o izmjenama prostornog plana uređenja Buzeta moglo bolje odraditi te upitao zašto se plan izrađuje tri i pol godine. Gradonačelnik je uzvratio da bi se sredinom ožujka konačni prijedlog PPU-a trebao naći na sjednici Gradskog vijeće te donijeti još u ovom mandatu. Mrvoš je predložio da se izmjeni Odluka o komunalnom redu iz 2006. godine te da se povećaju kazne.
SDP - ova vijećnica Elena Jerman opetovano je zatražila da se izvješća Turističke zajednice i Saveza sportskih udruga nađu na dnevnom redu Gradskog vijeća. Upitala je i što je s rješavanjem problema nepreglednog pješačkog prijelaza na državnoj cesti kod skretanja za naselje Korenika. Gradonačelnik je odgovorio da je prenio problem Hrvatskim cestama te je rečeno da će se razmotriti.
Obnova knjižnice
Majcana je zanimalo u kojoj fazi je rekonstrukcija knjižnice u Narodnom domu s obzirom da je Ministarstvo kulture predvidjelo pedeset posto sredstava u 2015. godini, no zbog neodgovarajućih ponuda koje su pristigle na natječaj, od te se investicije odustalo. Ponovo su osigurana sredstva u 2016. godini, rekao je Majcan te upitao hoće li se osigurati sredstva u ovoj godini. Žulić je uzvratio da je Ministarstvo kulture u ovoj godini dodijelilo 1,2 milijuna kuna, raspisan je natječaj te kao najpovoljnija odabrana ponuda firme "NAVI COOP" Pula s kojom je nedavno potpisan ugovor. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)