Dvadeseta je obljetnica često prekretnica i postignuće koje zaslužuje veliko slavlje, jer svjedoči o mnogim prihvaćenim izazovima, ostvarenim planovima i riješenim teškoćama. Tako je i za pulsku TV Novu koja upravo danas obilježava dva desetljeća od svog prvog signala u eteru. Rođendan je bio povod za subotnju feštu na tržnici, koju je TV Nova poklonila građanima, svojim gledateljima i poslovnim partnerima, ali i za naš razgovor s njenim direktorom od samih početaka, Denisom Mikolićem.
- Eter ste počeli osvajati 1996, nedugo nakon oslobođenja okupiranih krajeva Hrvatske, kako ste uspjeli dobiti koncesiju i kako je krenula "velika avantura" TV Nove?
- Ideja o lokalnoj televiziji rođena je još 1992, kad se u Hrvatskoj počelo govoriti o izmjenama zakona o elektroničkim medijima, koji će ili neće omogućiti legalan nastanak TV postaja. Pokretanje TV postaje od strane pojedinca ili tvrtke bez zvučnog branda vjerojatno bi tada bilo bezuspješno. Istarska županija je, stoga, 1993. osnovala tvrtku, uz mogućnost da suvlasnikom postane svatko tko to želi, razmjerno uplaćenom temeljnom kapitalu. Samo su hrabri vjerovali da ćemo doista dobiti koncesiju - njih 30. Za to im veliko hvala! Kažu da nam je elaborat bio iznimno dobar, ali vjerujem i da je pokojna gospođa Vesna Girardi Jurkić, tadašnja ministrica kulture, rekla koju dobru riječ za nas. HDZ-ova Vlada dodijelila je koncesiju nama, a za samo nekoliko mjeseci i "svojoj" televiziji u Pazinu. Opremu smo nabavili kreditom, za koji nam je puno pomogla tadašnja Istarska banka, i sredstvima temeljnog kapitala koji su suvlasnici uplatili u tvrtku. Prvih šest mjeseci bilo je iznimno teško. Djelatnici nisu imali iskustva. Oglašivači su dobivali reklamu u tekstu, bez TV spotova, a bojali su se i da je oglašavanje na televiziji iznimno skupo. Tada smo skupili dug koji smo godinama otplaćivali. Bilo je prijedloga za povećanje temeljnog kapitala s ciljem financijskog "ozdravljenja", ali s posljedicom da politika postane većinski vlasnik. Srećom, suvlasnici su vjerovali da stvari možemo riješiti sami. I nisu pogriješili! Dosad smo emitirali stotinjak tisuća sati programa i usrećili 10.180 oglašivača. Za naš je razvoj presudna bila 2010. i prelazak na digitalno emitiranje, kad je povećano područje naše koncesije na ukupni teritorij s petstotinjak tisuća stanovnika, uključujući Istru, Primorsko-goransku županiju i Kvarnerske otoke, sve do Delnica i Zadra. Prve su emisije krenule iz potkrovlja Istarskog narodnog kazališta, a zatim smo preselili u "roza zgradu" u Mletačkoj ulici, gdje vlastiti funkcionalno uređen prostor otplaćujemo kreditom.
- Kako ste uspjeli opstati sve ove godine? Koji su vam trenutno najjači aduti, najpopularnije emisije i TV lica?
- Uspjeli smo opstati jer su naši djelatnici visoko produktivni. S najmanjim brojem djelatnika, u odnosu na naše kolege iz konkurencije, proizvodimo najveći broj emisija - 30 tjedno, što čini 63 posto ukupnih sati programa, dok nas zakon obavezuje na samo 30 posto. Istraživanja potvrđuju da smo najgledanija regionalna TV postaja u Istri, s prosječno 150 tisuća kontakata dnevno. Vlastita produkcija je uvijek najpopularnija, a najgledanije su emisije Od subote do subote, Club TVN, Zabavna strana tjedna, prijenosi nedjeljnih misa, Vijesti i Zapadna strana. Kroz TV Novu je prošlo 136 djelatnika, a danas program stvara 17 stalnih zaposlenika i 11 vanjskih suradnika. Drago nam je što u posljednje vrijeme uspijevamo u ekipu uključiti poznata imena poput Marija Benčića, Adrijana Šćulca i Budimira Žižovića te što smo ju pomladili s diplomiranim glumcima i pokretačima Teatra Naranča - Lukom Juričićem, Majklom Mikolićem, Sarom Berčić, Katjom Rabar, Antonom Modrušanom i Edijem Gojakom.
Treba se prisjeti i onih koji su kod nas započeli i kasnije uspješno razvijali karijere, uz ispriku onima koje sam eventualno izostavio. Od samih početaka su tu Valnea Mihovilović, Gianna Mikolić, Vesna Petrović (Šjora Foškera) i Manuel Braus. Prvu audiciju za urednike i novinare vodio je pokojni Boško Obradović s profesorom Srđom Orbanićem, dok su tehničku ekipu educirali Braco Đukić i Roberto Mihovilović s HRT-a. U televizijskoj djelatnosti karijeru su nastavili djelatnici Medvida - Plastić, Peruško i Burlović, na Novoj TV Nenad Hrvatin, na TV Istri Jelena i Milan, na HRT-u Italo, Morena, Pauleta i Turina. "Dali" smo mi i dogradonačelnicu Vesnu i doministra turizma Roberta Bačca. Jovana je uspješna u radu na EU projektima, Cinzia u Castrumu, a direktori uspješnih tvrtki Uljanik i BI Vilage, Markulinčić i Cinkopan, također su bili naši djelatnici. Glumački prvaci Helena Minić i Vedran Živolić su na TV Novi ostvarili prve javne nastupe. I Ranko Borovečki, danas glavni urednik Glasa Istre, je tu uređivao i vodio kultnu emisiju Mozak s jajima.
- Svojevrstan brand je šjora Foškera čiju emisiju gledaju i izvan Istre. U čemu je tajna tog uspjeha?
- Od subote do subote jedina je emisija na čakavici, baštini tradiciju i običaje te predstavlja umjetnike i kreativce tog područja. Zato je vjerojatno i tako uspješna, a nakon Istre, najgledanija je u Zagrebu. Ovu i druge naše gledane emisije nadogradit ćemo javljanjem uživo iz svih dijelova Istre, za što ćemo uskoro kupiti opremu. Na takav smo način, u suradnji s Medvidom, nedavno uživo prenosili mountain bike utrku Rocky Trail s Kamenjaka i to smatramo jednim od aduta za budućnost. Odnedavno su naše vijesti vizualno obogaćene atraktivnim snimkama drona koji ljudima omogućuje da vide svoj grad i ulicu iz visine i to u pokretu. Ponosni smo na takve naše snimke svih gradova u Istri, a tijekom ljeta ćemo gledateljima pokazati i zadivljujuće zračne snimke s mora.
- Lokalna kronika iz istarskih gradova i općina često ostavlja dojam promocije vladajućih. Zašto u tim emisijama nema "druge strane" - opozicijskih vijećnika i(li) predstavnika civilnih udruga?
- Moja politička karijera od 1990. do 1996. i razlaz s IDS-om uvjetovali su činjenicu da smo dodatno morali paziti na nepristranost u praćenju političkog života Istre. Mislim da smo u tome uspjeli. Nijedna politička stranka dosad nije imala primjedbe na naše izvještavanje. U informativnim emisijama pratimo i vlast i oporbu. Problem nastaje kod političkih emisija koje ne možemo raditi besplatno, jer od toga živimo, a zakon zabranjuje njihovo naplaćivanje, osim u vrijeme izborne kampanje. Već deset godina tražimo da se ta apsurdna odredba izbriše. To dosad nisu učinili ni lijevi ni desni u Saboru. Nadamo se da nova vlast hoće.
- TV Nova je percipirana kao obiteljska televizija u kojoj su na brojnim radnim mjestima članovi nekoliko obitelji. Je li takav način rada prednost ili mana?
- Da, svojevremeno se kao negativnost spominjala činjenica da kod nas rade obiteljski povezani djelatnici - Mikolić, Fabris, Mihovilović, Petrović, Prusac. Međutim, u svijetu televizijske djelatnosti to je česta pojava. Način i dinamika rada uvjetuju da cijela obitelj "živi" televiziju. S druge strane, u našem slučaju je upravo to u početnim teškim uvjetima omogućilo opstanak. Jer kad je plaća kasnila ili je nije bilo, leđa su podmetnuli baš oni.
- Kad je Nova TV iz Zagreba započela s emitiranjem u Istri, često su je gledatelji brkali s TV Novom. Jeste li pokušali zaštititi ime vaše televizije?
- Nažalost, zagrebačka Nova TV, koja je nastala puno godina poslije nas, upotrijebila je naše već postojeće ime. Miješanja dviju televizija ima i danas. Ponekad na našu štetu, ponekad u korist. Pravno tumačenje je da TV Nova i Nova TV nisu isto, pa mogu koegzistirati.
- Italija ima sistem subvencioniranja koji omogućuje opstanak lokalnim TV kućama. Kakav je hrvatski model?
- Kao član pregovaračkog tima Hrvatske za ulazak u EU, za poglavlje medija, i predsjednik Nacionalne udruge televizija, tvrdim da je kod nas država puno učinila za medije. Tiskovinama je umanjenjem PDV-a ostavila 130 milijuna kuna godišnje, nacionalnim TV postajama i HRT-u uvođenjem digitalnog signala umanjila troškove emitiranja za 20 milijuna godišnje po svakom programu, a "lokalcima" kroz fond za razvoj pluralizma medija, koji se puni s tri posto sredstava od TV pristojbe, sufinancira proizvodnju određenih nekomercijalnih emisija. Bez tog fonda u Hrvatskoj bi nestalo desetak TV postaja i sedamdesetak lokalnih radio postaja. TV Nova ostvaruje približno 20 posto godišnjih prihoda iz tog fonda, a naše su emisije najčešće pri samom vrhu po ocjenama Vijeća za elektroničke medije. Preostalih 80 posto ostvarujemo na tržištu, od naših oglašivača. Spomenut ću i jedan kuriozitet. Kad smo počeli sa emitiranjem, naš je prvi oglašivač bila Coca Cola. Možda je u tome neka simbolika dugoročne uspješnosti?
- Kakva je uloga malih televizija u današnje doba globalizacije?
- Lokalne televizije u Hrvatskoj imaju izuzetan značaj, jer im je zakonom propisana obaveza da na svojoj razini obavljaju istu javnu funkciju koju na nacionalnoj obavlja HRT. U svijetu umiru TV programi općeg sadržaja, a jačaju specijalizirani. "Lokalci" su već specijalizirani, jer djeluju lokalno i bave se lokalnim temama. (Kristina FLEGAR)